Trenutne procjene navode da kineska nuklearna zaliha iznosi oko 350, iako Pentagon kaže da broj prelazi 400. Peking je signalizirao da planira povećati svoje nuklearno odvraćanje, ali nije jasno hoće li graditi nove bojeve glave brzinom koju Pentagon procjenjuje.

Kineski arsenal znatno je manji od američkog i ruskog i, za razliku od Washingtona i Moskve, vodi politiku da ga ne koristi prvi. Uključujući otpisane bojeve glave za koje se očekuje da će biti rastavljene, SAD ima oko 5.500 bojnih glava, a Rusija 6.250.

SAD je pozvao Kinu da se pridruži trilateralnim pregovorima o kontroli naoružanja, ali jedini način da se to dogodi je ako SAD i Rusija rade zajedno na značajnom smanjenju svojih zaliha, a izgledi za bilo kakve nove dogovore o kontroli naoružanja između Washingtona i Moskve su sumorni.

Izvješće Pentagona ponovilo je njegovu nedavno objavljenu Nacionalnu obrambenu strategiju, koja je identificirala Kinu kao svoj glavni prioritet. Izvješće o vojnoj moći naziva Peking “najdosljednijim i najsustavnijim izazovom našoj nacionalnoj sigurnosti i slobodnom i otvorenom međunarodnom sustavu”.

U izvješću se navodi da Kina nastavlja s “upornim” vojnim operacijama oko Tajvana kao odgovor na sve veću potporu SAD-a Taipeiju.

U kolovozu je Kina pokrenula svoje najveće vojne vježbe ikada oko Tajvana kao odgovor na posjet predsjednice Zastupničkog doma Nancy Pelosi otoku. Od tada, Peking održava vojni pritisak redovitim letovima zrakoplova preko središnje crte, neformalne barijere koja razdvaja dvije strane Tajvanskog tjesnaca.

Prije posjeta Pelosi Kina je jasno dala do znanja da će odgovoriti na provokaciju, a analitičari su s pravom predviđali da će letovi preko središnje linije postati redovita operacija ako ona dođe na otok.