U razgovoru za Sky News Australia, emitiranom 9. listopada, bilo je riječi prvenstveno o novom pojačivaču Spikevax, koji bi trebao djelovati i protiv varijanti Omicron. No, moderator se osvrnuo i na krizu u kojoj je tehnologija mRNA bila prije Covida-19: u ovu su granu istraživanja ranije uložena ogromna ulaganja, ali bilo je malo izgleda da će se to isplatiti u bliskoj budućnosti. Bancel se složio s izjavom spikera Sky Newsa da bi Moderna i njezina mRNA tehnologija kolabirale i nestale da nije bilo “pandemije”, hvaleći sebe i svoju tvrtku za milijarde dolara koje su prethodno uložene u razvoj te tehnologije, iako profita još nije bilo na vidiku.

U nastavku je direktor Moderne izvijestio i o projektima na kojima tvrtka trenutno radi. Iako je trenutno na tržištu samo Modernino cjepivo protiv Covida, tvrtka planira u budućnosti prodavati i druge lijekove za gensku terapiju. Osobe sa srčanim problemima jedna su od ciljnih skupina tvrtke. – izjavio je. Oni rade na programu u kojem se mRNA ubrizgava u srčani mišić pacijenata koji su imali srčani udar kako bi izazvali stvaranje novih krvnih žila. Kad bi se ovo pojavilo na tržištu, žrtve nuspojava mRNA cjepiva mogle bi postati potencijalni primatelji novog proizvoda. Voditelj emisije je primijetio: “Ironija Covida je da vam je na neki način doista omogućio da razvijete ta druga područja zbog prihoda koji su dolazili kroz vrata.”

„Iako istraživanja genske terapije traju desetljećima, do sada nije došlo do procvata. To je zato što su potrebne mnoge godine i stotine milijuna dolara za razvoj jedne genske terapije. Zbog toga su se genske terapije dosad koristile samo za liječenje rijetkih, uglavnom po život opasnih bolesti. Nažalost, ni tu se nisu ostvarili očekivani rezultati, tako da se troškovi takvih terapija ne mogu opravdati. Do sada najskuplja genska terapija Glybera, koja je bila dostupna za svega milijun eura, povučena je s tržišta jer je bila neisplativa. Kako biste pojeftinili genske terapije i još uvijek od njih zaradili puno novca, potreban vam je ogroman broj pacijenata. Tako je genska terapija bila u pravoj krizi prije COVID-a-19, a izgledi za brzo odobrenje i široku primjenu činili su se svjetlosnim godinama daleko.

Stoga je bila potrebna strategija da se genska terapija vrati na pravi put. Kada bi ih bilo moguće brzo učiniti sigurnima i upotrijebiti za liječenje široko rasprostranjenih bolesti poput raka, ne samo da bi se mogla amortizirati prethodna ulaganja, nego bi se također generirala dobit neslućenih razmjera. Međutim, dvije su stvari bile potrebne da bi ovaj pristup uspio: ogroman broj ispitanika i prihvaćanje širokih slojeva stanovništva. Dakle, “smrtonosna pandemija” koja je zahvatila svijet iz vedra neba bila je božji dar i zlatna prilika da se konačno testiraju i proučavaju genske terapije na velikom broju ljudi.“(NomoNoma.de)

Kritičkim promatračima bit će izuzetno teško pretpostaviti da se radi o slučajnosti. Još u prvim tjednima i mjesecima takozvane pandemije postalo je očito da Covid-19 predstavlja opasnost samo za stare i ranije bolesne ljude. Kampanje masovnog cijepljenja za opću populaciju nikada nisu bile opravdane – čak je to nedavno priznao i sam direktor Pfizera. Moguća inozemna zaštita kroz cijepljenje nije bila niti ispitana u trenutku odobrenja, tako da su sve tvrdnje u tom smjeru bile zapravo laži, a argument za prisilu na cijepljenje u cijelom svijetu nije bio ništa drugo nego prijevara. Za farmaceutske tvrtke kao što su Moderna, Pfizer i BioNTech, međutim, smrtonosna priča o pandemiji isplatila se u neviđenim razmjerima.