Nikola Koydl (Karlovac, 6.2.1939. – Zagreb, 23.7.2020.) stekao je vrlo rano visoki ugled slikama, grafikama i crtežima osobite sofisticirane geometrijske apstrakcije. Omiljeni motiv bio mu je apstrahirani, nestvaran precizno nacrtani predmet. Uvijek samo jedan takav izmaštani predmet , rađen gotovo kao tehnički crtež, na praznoj podlozi, postao bi mističan simbol. S jedne strane likovno racionalan izveden u prostorno iluzornoj dimenziji, objektivno nestvaran, jer nije imao nikakvu svrhu ni značenje, postao bi čista intelektualna činjenica buđenja znatiželje. Koydlova igra stvaranja napetosti između detaljne obrade tehničke ozbiljnosti i nemogućnosti identificiranja motiva postao je Koydlov likovni identifikacijski kod, originalnost po kojoj ga se prepoznavalo u slikarstvu.
U jednom razgovoru za časopis „Kontura“ otkrio je svoju strast za jedrenjem i jedriličarsku opremu kao nadahnuće za oblike koje je modificirao, transformirao, varirao i odvodio daleko u svijet mašte, s grafičko-slikarskom disciplinom prikazanog predmeta.
U novije vrijeme, sve se intenzivnije bavio znakovima i simbolima, geometrijom kao slikarskim izazovom, ostajući u čistim podlogama, bez iluzija prostornog konteksta, s trodimenzionalno naslikanim predmetom u dvodimenzionalnoj podlozi ili znakovitim simbolima poput labirinta. „A što je život, nego labirint“, govorio je.
U tom je suvremenom kontrapunktu između discipline ruke i nerealnog predmeta, u spoju između slobodne geometrizirane forme i tehnički perfekcionističke obrade predstavljenog motiva stvorio niz vjerodostojnih slika, crteža i grafika te ponešto i trodimenzionalnih instalacija.
U jednom trenutku protesta protiv društvene promjene iz socijalizma u grubi i divlji kapitalizam prihvatio se fotoaparata i fotografijom bilježio sirovu i nesretnu stvarnost beskućnika, nezaposlenih i gladnih, čiji se broj naglo širio, a raste još uvijek.
Prepoznat i cijenjen od likovne kritike, dugogodišnji profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, Nikola Koydl nagrađen je 2009. godine uglednom nagradom „Vladimir Nazor“ za životno djelo.
U povijesti hrvatskog slikarstva i grafike zauzeo je već za života visoko mjesto