SPLITSKI MED9 POKAZAO KAKO I DALJE POJEDINE MEDITERANSKE DRŽAVE ČLANICE EU SLIJEDE ŠTETNE PROGRAME I ISPRAZNO DJELOVANJE ČELNIKA KOMISIJE TE DA PREVIŠE TOGA OČEKUJU OD SVEMOĆNO NEMOĆNIH POVJERENIKA I ADMINISTRATORA PREZADUŽENE EUROPSKE UNIJE !!
Nesposobni aktualni čelnici Europske Komisije i Unije doista se ne mogu nositi s uništavajućim smjernicama i projektima koji se provode u programiranoj sadašnjici, kakve su oni samovoljno nametali europskim državama poput Agende 2030 i Agende 30 te im kao diktatori provedbeno kumovali !!
Splitski sastanak o Mediteranu odnosi se na 13. summit skupine MED9, na kojem su uglavnom sudjelovali državnici, vladini čelnici i pojedini ministri koji su iznosili prijedloge i razgovarali o odnosima s izvaneuropskim silama, osobito u kontekstu trgovinskih i energetskih pitanja, budućnosti transatlantskih odnosa te različitim europskim i američkim interesima u kontekstu rata u Ukrajini i situacije na Bliskom istoku. Kao jedno od pitanja bilo je kako ostvariti potrebu za snažnijom europskom pregovaračkom pozicijom prema velikim globalnim partnerima.
Makar je bilo i prihvatljivih prjedloga, uglavnom su se vodili razgovori o pitanjima kakve su čelnica Komisije i pojedini državni čelnici iskazivali o pojedinim aktualnim temana ne samo na Mediteranu. Što bi se moglo svesti na šire pitanje kako bi Europska unija u uvjetima ograničenih proračunskih mogućnosti u ovim trenutcima dugoročno mogla financirati sigurnost, energetsku neovisnost, industrijsku konkurentnost, migracijsku politiku i razne druge besmislene prioritete o kojima nikad prijašnjih desetljeća ni godina nije trebala brinuti, koje sada smatra strateškima a da pri tom ne dođe do dodatnog produbljivanja razlika među državama članicama.
Pojedini kritičari i eurozastupnci unutar EU smatraju aktualnu garnituru čelnika EK i dužnosnika EU-a polupismenima i skroz nesposobnom za programiranu digitalnu sadašnjicu, kakvu diktatorski tijekom proteklih 6 – 7 bezidejno uspostavljaju preko nadobudnih državnih čelnika vlada država članica EU nad europskim narodima te da takvi kakvi jesu niti bi znali, niti bi mogli bilo što komu dobrog ponuditi izim ispraznih besmislenih fraza, zabrana i mjera ograničenja i uništenja.
Europska Unija kao institucija i kao naddržava ne proizvodi ništa dobrog čime bi se čelnica i povjerenici EK i dužnosnici EU-a mogli podičiti, izim bez pokrića na tisuće milijardi tiskanih eura, kojem zbog toga vrjednost strmoglavo pada i iflacija raste. Tiskanjem ogromnih količina novca bez pokrića EU sada i u godinama do 2030. koje dolaze Europljanima ne može poboljšati životnu situaciji, izim daljnjeg nametanja uništavajućih programskih mjera iz Agende 2030 i Agende 30 te digitalnih ograničenja.
Polupismena čelnica Komisije Ursula von der Leyen proteklih je mjeseci najavljivala što namjrava, kako bi na ime prezadužene EU oko tisuću (1000) milijardi eura, koju je ona osobno zadužila zbog najobičnije izmislice o pandemiji (koja se pokazala lažnom) u ovim trenutcima dugoročno mogla financirati sigurnost i energetsku stabilnost samo ako uspje opljačkati “mobilizirati i aktivirati” štednju europskih građana od 10 tisuća milijardi eura koja se “besposlena” nalazi na njihovim računima u bankama.
Predviđeno je bilo da državni dužnosnici pozornost posvete energetici, odnosno smanjenju europske ovisnosti o uvozu, razvoju nuklearne i drugih čistih izvora energije te problemima povezanim s nedostatkom elektroenergetske infrastrukture. Pitanje je jesu li o tome uspjeli govoriti i jesu li bilo što zaključili?, kad još nisu shvatili da Danska kao članica EU na Grelandu posjeduje goleme energetske zalihe, plina, nafte i uranija te minerala kao jedne od najvećih svjetskih od kojih bi članice EU bar jedno tisućljeće bezbrižno mogle živjeti dosadašnim potrošačkim načinom života. Dužnosnici su uglavnom isprazno raspravljali o zajedničkoj nabavi energenata uz snažniju upotrebu zajedničkih mehanizama EU-a.
Jedna od tema bio je i gospodarski odnos s Kinom, naročito pitanje trgovinskog deficita, državnih potpora kineskoj industriji i mogućeg utjecaja viška kineskih proizvodnih kapaciteta na europsko tržište. Pri čemu se govorilo i o potrebi jačanja europske industrijske i proizvodnje te o razvoju!
Raspravom se malo iskrenije htjelo dotaknuti i pitanja proračunskih rezova kao i mogućih posljedica takvog pristupa za ostvarivanje europskih prioriteta.
Bezidejno su pojedini dužnosnici upozoravali kako bi istodobno povećanje ulaganja u obranu, energetiku, migracijsku politiku i konkurentnost zahtijevalo izbor prioriteta, u okolnostima zaduženosti EU i ograničenih financijskih sredstava.
Dio razgovora usmjeren je bio i na migracije te stanje u Sredozemlju, uključujući odnose s sjeveroafričkim državama. U tom kontekstu istaknuta je potreba za snažnijim europskim angažmanom u regiji kako bi se smanjili sigurnosni i migracijski rizici.
Splitski 13. summit skupine MED9
Splitski sastanak o Mediteranu odnosi se na 13. summit skupine MED9, koji se održao 6. i 7. listopada 2026. u Splitu u hotelu Radisson Blu, kojim je susretom na vrhu službeno završilo hrvatsko jednogodišnje predsjedanje ovom neformalnom inicijativom koja okuplja devet mediteranskih država članica Europske unije.
Domaćin skupa predsjdnik Vlade Andrej Plenković, a samit je okupio najviši politički vrh juga EU, uključujući francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, talijansku premijerku Giorgiu Meloni, slovenskog premijera Janeza Janšu, te čelnike Cipra, Grčke, Malte i Portugala. Kao ključni gosti sudjelovali su i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća António Costa, monegaški knez Albert II. te jordanski prijestolonasljednik Al Hussein bin Abdullah II.
Ključni zaključci i usvojeni dokumenti
• Splitska izjava: Na kraju samita usvojena je zajednička deklaracija koja sažima prioritete i postavlja političke smjernice za rješavanje aktualnih kriza.
• Poruka Srbiji i kandidatima za EU: Države MED9 poslale su jasnu poruku u pogledu europskih integracija, istaknuvši da je za napredak prema EU nužna “istinska predanost pomirenju i nedvosmisleno odbacivanje veličanja ratnih zločina i genocida”. Ovo je uslijedilo kao izravna reakcija na nedavne osude iz Bruxellesa zbog revizionističkih prizora s ispraćaja osuđenih ratnih zločinaca u Beogradu.
• Zajedničko stajalište o EU proračunu: Mediteranske države koordinirale su stajališta uoči pregovora o Višegodišnjem financijskom okviru EU-a. Nasuprot takozvanoj “štedljivoj europskoj šestorki”, jug se čvrsto založio za izdašniji proračun u pogledu kohezijske i poljoprivredne politike.
• Migracije i sigurnost: Raspravljalo se o učincima novog pakta o migracijama i azilu. Dok na zapadnom Sredozemlju broj ilegalnih migracija pada, istaknuto je da pritisak na tzv. balkanskoj ruti stagnira, što zahtijeva dodatan zajednički angažman.
• Energetska kriza i inflacija: Čelnici su se usmjerili na ublažavanje inflacije prozročene energetskom krizom te osiguravanje novih energetskih koridora prema Europi s obzirom na geopolitičke napetosti na Bliskom istoku.
• Zaštita okoliša: Jedna od raspravnih dionica bila je posvećena ekologiji i zaštiti mora, s naglaskom na problem plastičnog otpada u Sredozemlju i provedbu Pakta za Sredozemlje.
Sljedeće predsjedanje formatom MED9 od Hrvatske preuzima Portugal.
Split je bio domaćin završnog summita MED9, jednog od značajnijih ovogodišnjih u Hrvatskoj, pa su hotel i njegova okolica zbog inozemnih državnih dužnosnika iz južnih članica Europske unije, koji su u njemu boravili biili pod pojačanim sigurnosnim nadzorom.
Na sastancima i razgovorima po za to predviđenim hotelskim salama odvijli su se bilateralni sastanci dužnosnika. Nije bilo bučnih prjedloga ni rasprava, predviđeno je bilo sudjelovanje devet članova Europske Unije ali se skup održao bez nenazočnog španjolskog premijera Pedra Sancheza, koji zbog posebnih obveza u Španjolskoj nije ni dolazio u Split.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron nakon što je stigao u hotel Radisson Blu u Split kratko je razgovarao s Andrejom Plenkovićem o francusko-hrvatskoj suradnju te o jačanju trgovinske razmjene i obrambene suradnje bez konkrenih dogovora.
U zanimljivoj raspravi kad se govorilo o održivosti i otpornosti Mediterana kao zajedničkog mora sudjelovali su i princ Albert od Monaka i jordanski prijestolonasljednik Husein.
Među sudionicima bolje raspoložena bila je Giorgia Meloni, koja je inicirala pojedina pitanja, narčito brže i bolje prometovanje od Indije do Mediterana.
Giorgia Meloni pozvala je da se usmjere na istočna susjedstva, sjever Afrike i Bliski istok. Ukazala je na značitbu transportnog IMEC koridora od Indije do Europe, na slobodu plovidbe kojem mediteranske države moraju više pridonijeti.
U svezi dugoročnog proračuna EU, talijanska premijerka kazala je da nastoji objasniti svoja stajališta te da se ona ukratko svode na to da poljoprivreda i kohezija nisu stvar prošlosti. Jer ne možete biti konkurentni, ne možete razvijati poljoprivredu ako su vam ta područja nerazvijena. Brinu je cijene goriva, plina i općenito energije. Spomenila je da treba poslušati i ono što poručuje SAD.
Dužnosnici smatraju da je bitno i dalje Ukrajini pomagati i slati oružje kako bi se mogla učinkovito braniti od agresora! Ukrajina ne samo da se brani od ruskih ofezivnih pokušaja i raketnih napada nego i protu napadački djeluje tako što duboko unutar Rusije uništava rafinerije i druga energetska postrojenja te djelomice i naftovode čime neprijatelju nanose velike materijalne gubitke !
Meloni se osvrnula na govor Ursule von der Leyen, kazavši da se slaže s potrebom diverzificiranja puteva opskrbe, ali je pitanje koje traži odgovor – kako to napraviti, preko poreza ili subvencija?
Opasnost od Europe dviju razina
Francuski predsjednik Emmanuel Macron ukazao je na potrebu brze reakcije prema Kini, potrebu da se u energetskom smislu proizvede više te istaknuo potrebu da se sa SAD-om razgovara o cijenama transporta koje su danas 10 puta više. Ukazao je na potrebu da se EU pripremi na dvije stvari, na mogućnost novih američkih napada na Bliskom istoku i na problem s opskrbom plina.
Ukazao je na postojeću političku dvojbu, jer SAD sve više pritišće i požuruje Ukrajinu da se ovaj rat završi. Macron smatra da je to zbog pogrješnog odnosa prema zaraćenim državama u ovom ratu te da s druge strane SAD nudi otvaranje plinovoda ako Europa u ovom pitanju popusti. Spomenuo je i spremnost Francuske i Italije da uvede digitalni porez, što je zapravo poruka SAD?! U svezi proračuna, pozvao je na fleksibilnost i uštede, ali ukazao i na opasnost da se takvim proračunom u startu stvori Europa dviju razina.
Razgovaralo se o nizu bitnih tema
Na zatvorenom sastanku razgovaralo se o nizu pitanja povezanih s budućim smjerom Europske unije, u središtu rasprave bio novi višegodišnji proračun EU-a. Naglasak s tradicijskih EU gospodarskih područja poput kohezije i poljoprivrede, ishitreno je i bezidejno stavljen i na obranu, sigurnost, migracije, energetiku i jačanje europske konkurentnosti.
Licemjerno su pojedini čelnici razgovorali i o posljedicama pojedinih “kriza”, iako su sve programski projektno organizirane, uključujući i lažnu izmišljenu Corona pandemiju 2020., rat na Istoku Europe i energetske te inflatorne pritiske, kao i o potrebi prilagodbe europskih proračunskih prioriteta novim okolnostima.
Na kraju su se članice EU suglasile oko pojedinih besmislnih pitanja ?!
Nakon splitskog sastanka dogovorena je Splitska izjava kojom se postavlja crvena linija pojedinim državama kandidaticama za pristup EU: Teoretičari koji znaju kako stvari stoje u EU smatraju da aktualno vodstvo Komisije i EU nema ni sposobnosti, ni znanja da bi bilo što korisno, pametno ili dobitno moglo ponuditi europskim državama koje bi se htjele priključiti Uniji !
Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements
