HIDROGEN NAJČIŠĆA ENEGRIJA KOJEG U KRUTOM OBLIKU KAO I LITIJA, URANA I NAFTE NAJVIŠE POSTOJI NA GRENLANDU: POLUPISMENI EUROPSKI DUŽNOSNICI NISU SPOSOBNI POMOĆI DANSKOJ DA POKRENE ISKAPAJJE LITJEVIH MINERALA I CRPLJENJE NAFTE I PLINA
Europska unija kao globalna insitucija u programiranoj sadašnjici ubrzano provodi smjernice smanjenja stanovništva poslušno provodeći UN-ove programe Agende 2030 i Agende 30, pripramajući sve za život malobrojnih na svom kontinentu u novim pametnim gradovima za budućost.
Pametni gradovi kakvi će se graditi za stanovnike kao 15. minutni ne će imati gradskog prometa, ne će ni biti ni nalik sadašnjima, bit će samo za one malobrojne koji uspiju preživjeti sveuništavajuće programe i zamke do 2030. kakve se već nekoliko godina od početka 2020. prakticiraju i u njima budu živjeli, da bi im sve u njima tako rekuć trebalo biti na dohvat ruke.
Polupismeni Komisijini povjerenici kao i europski zastupnici spotaknu se na svako ljudsko razumno pitanje tako i o tome koliko će stanovnika živjeti na prostorima sadašnjih država članica EU nakon što do 2035. – 2040. zbog državama članicama nametnutih provedbi smjernica iz Agende 2030 navodno do tada većina europskih naroda i država nestane ?! Samo je pitanje hoće će oni malobrojni koji uspiju preživjeti sve Komisijine logorske zamke, koje će kao iznimne održavati na životu znati živjeti u predviđenim uvjetima pametnih gradova, i hoće li među njima biti više sklada i iskrenosti ili manje strpljenja?
Izmislice o rastu
Svijet kao da zahvatila neobjašnjiva utrka za naštimavanjem brojki o stalnom rastu i dokazivanju uspjeha – utrka kakvu nitko od nas ne može u potpunosti shvatiti ili pojmiti.
Jedno je sigurno: kako bi se održao ovakav lažni rast kao održiv mnoge će slabašne države biti svedene na kolonije za eksploataciju resursa, a sve u službi „pametnih gradova”, koji napokon postaju tehnoligijski ostvarivi.
Pogledajte ovu raščanbu o aktualnim pitanjima tako i litiju
Doznajte kakva se utakmica igra s litijom počev od rudnika jadarita u Srbiji i Lopara u BIH i imali to ikakvu svezu s tvornicom za rafiniranje litijevih sirovina u litijev hidroksid kod Gospića u Smiljanu.
Donekle ćemo spomeniti kako su počele nastajati male gradske zelene mikro nuklearne elektrane kojima je gorivo torij ne uranij, koje će biti veličine kontenjera, počev od Finske kao prve koja je započela njihovu proizvodnju za primjenu u 15. minutne “pametne gradove” s drugačijom arhitekturom, koji bi novotehnologijski trebali biti ostvarivi.
Pametni 15. minutni gradovi
Pametni 15. minutni gradovi gradit će se u sadašnjosti s naglaskom na budućost, izgledat će kao decentralizirani, visoko-gusti i bioraspoloživi ekosustavi (poput vizija šumskih gradova ili prenamijenjenih priobalnih zona poput projekta The Ellinikon), gdje su višekatne zgrade građene od naprednih, ugljično-negativnih materijala (drvene kompozite, grafen, samoiscjeljujući beton), prošarane vertikalnim vrtovima i zelenim krovovima koji prirodno hlade prostor.
Gdje i čime će se graditi i za koliko stanovnika?
Grade se i planiraju na rubovima postojećih velikih metropola (poput Pariza, Šangaja, Milana), u renamiranim napuštenim industrijskim ili zračnim zonama (npr. Atena – Ellinikon) ili kao potpuno novi planski “zeleni/šumski gradovi” u regijama s potrebom za rasterećenjem širenja (urban sprawl).
O energiji u pametnim gradovima
Doznajte i s kakvom će se energijom ili kakvim gorivom održavati elektrane takvih gradova te kakva je uloga podatkovnih centara u svemu tome, pa i kako će se stanivništvo u takvim gradovima grijati.
Kapacitet
Obično se projektiraju za manje, samodostatne cjeline od 30.000 do 130.000 stanovnika po modulu, s policentričnom strukturom koja sprječava prenapučenost.
Izvor energije i goriva za elektrane
Energija i gorivo će održavati elektrane gradova, pri čemu i uloga podatkovnih centara igrati bitnu rolu, jer će se stanivništvo u takviim gradovima morati grijati ?
Obnovljivi izvori i hidrogen
Elektrane u ovakvim gradovima ne će se oslanjati na fosilna goriva, već će koristiti kombinaciju velikih solarnih (BIPV – integriranih u fasade), vjetroelektrana, napredne geotermalne energije i zelenog vodika (H₂) kao dugoročnog medija za skladištenje energije.
Mikro-mreže (Microgrids)
Svaka četvrt bit će povezana u lokalnu pametnu mrežu koja uravnotežuje potrošnju u stvarnom trenutku uz pomoć umjetne inteligencije.
Uloga podatkovnih centara (Data Centers)
Digitalni blizanci i IoT
Podatkovni centri su “mozak” grada – obrađuju telemetriju s milijuna senzora (Internet stvari – IoT) i pokreću digitalne blizance (digital twins) grada u stvarnom trenutku kako bi optimizirali promet, potrošnju vode, rasvjetu i hitne službe.
Pretvarači otpada u resurs
Umjesto da budu samo veliki potrošači struje koji stvaraju nepotrebnu toplinu, podatkovni centri u ovodobnim konceptima postaju ključni izvori toplinske energije.
Kako će se stanovništvo grijati?
Uporaba topline iz podatkovnih centara (Waste Heat Recovery)
Prema rješenjima koja se već primjenjuju u sjevernim državama (poput Finske), ogromna toplina koju proizvode serveri u podatkovnim centrima skuplja se i preko toplinskih pumpi uvodi direktno u gradske sustave daljinskog grijanja (district heating) za stanove i vodu.
Pasivna i geotermalna arhitektura
Same zgrade koristit će pasivni solarni dizajn, visokoizolacijske ovojnice te geotermalne dizalice topline, što će smanjiti potrebu za klasičnim sustavima grijanja na minimum.
Mineralna nalazšta u Bosni i Hercegovini i Srbiji te tvornica za preradu litijskih sirovina kod Gospića
Glavna razlika između nalazišta u Srbiji i Bosni i Hercegovini leži u jedinstvenom mineraloškom sastavu i vrsti stijena, dok oba projekta dijele sličnu ekonomsku svrhu i snažan otpor lokalne zajednice zbog ekoloških rizika.
Evo detaljne usporedbe minerala, količina i metoda rudarenja
1. Srbija (Projekat Jadar, Loznica)
Mineral: U dolini rijeke Jadar nalazi se jadarit (natrijsko-litijski borosilikat). To je jedinstveni mineral otkriven 2004. godine koji u takvom sastavu ne postoji nigdje drugdje na svijetu. Sadrži visoke koncentracije litija i bora.
Procijenjene količine
Rezerve jadarita procjenjuju se na oko 118 do 136 milijuna tona rude. Projektirani kapacitet rudnika iznosio bi oko 58.000 tona litij-karbonata godišnje, što pokriva oko 10% trenutnih svjetskih potreba za ovim metalom.
Metoda rudarenja
Planiran je podzemni (dubinski) rudnik na dubinama od 300 do 700 oa čak i više do 1000 metara ispod površine zemlje. Prerada jadarita zahtijeva kompleksna kemijska postrojenja i uptrebu koncentriranih kiselina kako bi se litij odvojio od borosilikata.
2. Bosna i Hercegovina (Lopare, planina Majevica)
Mineral: Na području Lopara identificirana su bogata nalazišta litij-magnezij karbonata, bora i kalija. Litij je ovdje vezan u drukčijim mineralnim i magmatskim sedimentnim stijenama.
Procijenjene količine
Prema istraživanjima švicarske tvrtke ArCore AG, sirovinska baza na ovom projektu iznosi oko 1,5 do 2 milijuna tona ekvivalenta litij-karbonata (LCE). Pored toga, ležište sadrži oko 14 milijuna tona borne kiseline te čak 94 milijuna tona magnezij-sulfata. Vrjednost eura, s vijekom eksploatacije od oko 65 godina.
Metoda rudarenja
Za razliku od dubinskog rudnika u Srbiji, investitori u Loparama planiraju površinski kop (ekstrakciju površinskih stijena). Tvrtka tvrdi da će koristiti tehnologiju zatvorenog kruga vode bez teških metala, dok je planirano da se ruda kopa u BiH, a sirovi litij-sulfat transportira na konačnu preradu u Njemačku.
Pregledna usporedba
Karakteristika Jadar (Srbija) Lopare (BiH)
Glavni mineral Jadarit (jedinstven u svijetu) Litij-magnezij karbonat s borom i kalijem
Ukupne rezerve rude ~118 – 136 milijuna tona više od100 milijuna tona miješanih ruda
Potecijal litij-karbonata ~58.000 tona godišnje ~1,5 do 2 milijuna tona ukupnog ekvivalenta
Način eksploatacije
Podzemni rudnik (300-720m dubine) Površinski kop
Trenutni status
Projekt pauziran/pod sudskim sporovima uslijed masovnih prosvjeda. Završena geološka istraživanja; čeka se dodjela koncesije uz glasan otpor lokalnih eko-aktivista.
Ekološki aktivisti u Srbiji iznervirali Vućića a bosanski Dodika
Bosanski ekološki aktivisti ističu različite razine opasnosti kada uspoređuju planirani površinski kop na Majevici (Bosna i Hercegovina) s kontroverznim projektom podzemnog kopa “Jadar” (Srbija). Iako su oba projekta dio šire europske strategije za osiguranje kritičnih sirovina, ekološki rizici i statusi uključenih tvrtki znatno se razlikuju.
1. Ekološki rizici Površinski kop (Majevica) nasuprot podzemnom kopu (Jadar)
Aktivisti i stručnjaci povlače jasnu granicu između destruktivnosti ova dva modela rudarenja
Površinski kop na Majevici (Lopare)
Aktivisti naglašavaju da površinski (otvoreni) kop sa sobom nosi potpuno uništenje krajobraza i površinskog sloja tla na velikom području te stvaranje golemih količina prašine koja sadrži sumpornu kiselinu i teške metale. Najveći alarm izaziva činjenica da bi to bio jedan od prvih rudnika litija u neposrednoj blizini velikog urbanog centra (svega 13 kilometara od Tuzle). Kontaminacija površinskih voda i tla izravno bi ugrozila plodne poljoprivredne krajolike Semberije i Posavine. Uz to, količina jalovine (rudarskog otpada) kod površinskog kopa višestruko je veća u odnosu na korisnu masu.
Podzemni kop u Jadru
S druge strane, projekt Jadar u zapadnoj Srbiji (sustav Rio Tinto) planiran je kao izrazito duboki podzemni kop do 1 km. Iako izbjegava potpuno uklanjanje brda i površinskog sloja, znanstvene studije i aktivisti upozoravaju na stravičan rizik za podzemne vode i sliv rijeke Drine. Već tijekom istražnih bušenja dolazilo je do curenja rudničke vode s visokim koncentracijama bora i arsena, što je dovelo do sušenja okolnih usjeva. Glavni strah ovdje leži u dugoročnoj kemijskoj stabilnosti podzemnih spremnika (rezervoara) pitke vode i akumulaciji toksičnog otpada u naseljenom, plodnom poljoprivrednom krajoliku.
2. Inozemne tvrtke, države i ugovori
Majevica (BiH)
Koncesijska istraživanja provodila je švicarska tvrtka ARCORE AG preko svoje lokalne podružnice. Projekt je bio povezan s kanadsko-njemačkom grupacijom Rock Tech Lithium, a plan je bio da se sirovina (litijev sulfat) od 2030. izvozi u njihovu rafineriju u Guben u Njemačkoj. Međutim, projekt je doživio težak udarac, jer je nad tvrtkom ARCORE AG pokrenut stečajni postupak, a Rock Tech se povukao iz partnerstva.
Potporu projektu na svoju ruku pruža bivši predsjednik RS Milorad Dodik, koji je javno najavljivao sporazum o rudarstvu s Mađarskom, ali konkretni detalji ugovora s mađarskim tvrtkom nisu posve jasni, ni transparentni?! Jer crpljenje rudnih sirovana kod Majevica na prostoru BiH trebao bi biti državni projekt u nadlažnosti Bosne i Hercegovine, a ne privatni Dodikov !!
Jadar (Srbija)
Glavni nositelj je britansko-australski rudarski gigant Rio Tinto. Njemačka i Europska unija ovdje imaju izravan interes; u srpnju 2024. potpisan je i službeni Memorandum o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama između EU i Srbije, uz nazočitbu njemačkog kancelara Olafa Scholza. Svrha ugovora je opskrba njemačkih i europskih proizvođača automobila (poput Mercedesa i Stellantisa) srpskim litijem kako bi se smanjila ovisnost o Kini. (Projekt je trenutno u statusu mirovanja/održavanja zbog velikog pritiska javnosti i sudskih tužbi ekoloških udruga pred sudom EU)
3. Tvornica u Smiljanu kod Gospića za preradu litijskih sirovina nije u nikakvoj svezi s ova dva litijska nalazišta?
Izgradnja tvornice za preradu litijskih sirovina u poslovnoj zoni Smiljansko polje kod Gospića iako među tvrtkama nema nikakvu izravnu ugovornu svezu s projektima na Majevici i Jadru, ali je tehnologijski dio iste regijske priče o “litijskoj groznici” koja potresa Europu.
O kakvom se projektu radi? Tvrtka Jedro DS Innovation, u domaćem suvlasništvu (Aleksandar Devčić) i uz partnerstvo s moćnom njemačkom kemijskom grupacijom HELM AG, izgradila je pogon u Lici u koji je uloženo više od 10 milijuna eura.
Tehnologijski proces
Plan tvornice nije bio rudarenje (u Lici nema rudnika litija), već rafiniranje (prerada) sirovog litijeva karbonata u baterijski litijev hidroksid monohidrat. Tvrtka je sirovinu planirala uvoziti s globalnog tržišta (preko luke Zadar ili Rijeka), preraditi je u Lici i plasirati europskoj industriji baterija.
Skandal i stopiranje projekta
Tvornica u Smiljanu izgrađena je pod izlikom da se radi o jednostavnom “pogonu za mineralne tvari”, čime je investitor izbjegao izradu obvezne Studije utjecaja na okoliš. Nakon velikih prosvjeda lokalne građanske inicijative “Gospić je naš dom” i medijskih otkrića, Ministarstvo zaštite okoliša RH poništilo je ranija rješenja i utvrdilo da je riječ o opasnoj kemijskoj industriji. Tvornica je stavljena u hladni pogon, a njezina građevinska dozvola i opstanak predmet su oštrih pravnih i političkih sporova.
Lički ekološki aktivisti pokrenuli su sudske tužbe pred sudom Europske unije !!
Radi se opsanim kemikalijama (poput sumporne kiseline) koje se u velikim količinama koriste u ovim procesima prerade?
Tijekom proteklih desetljeća inicijative za zaštitu okoliša pretočene su u niz, više ili manje uspješnih, konvencija i protokola, koji su imali za cilj smanjenje zagađenja okoliša i naročito resursa pitke vode kojoj baš ova tri područja obiluju.
O ličkoj bitki protiv tvornice litija (Jedro DS i investitora) koja bi mogla promijeniti lice europskog tržišta baterija za preradu litija u Smiljanskom Polju (Gospić) sve više se govori u Hrvatskoj i EU?!
Hidrogen najčišća energija
Hidrogen (vodik) se smatra najčišćim izvorom energije zato što njegovim izgaranjem ili upotrebom u gorivim ćelijama ne nastaju staklenički plinovi, već je jedini nusproizvod čista voda (H 2O).
O podrijetlu, vodik se na Zemlji ne dobiva iz klasičnih čvrstih minerala ili ruda, već se primarno izdvaja iz tekućih i plinovitih spojeva – vode i ugljikovodika (poput metana).
Zašto je hidrogen najčišća energija?
Kada se vodik upotrebljava za dobivanje energije (bilo izgaranjem ili u vodikovim gorivim ćelijama), kemijska reakcija spajanja vodika i kisika proizvodi struju i toplinu.
Nula štetnih emisija
Za razliku od fosilnih goriva koja izgaranjem ispuštaju ugljični dioksid (CO 2), sumpor i krute čestice, vodik ispušta samo vodenu paru.
Ekološka proizvodnja (Zeleni vodik)
Vodik je zapravo spremnik energije, a ne primarni izvor. Ako se za njegovo izdvajanje iz vode koristi električna energija iz obnovljivih izvora (poput sunca ili vjetra), cijeli proces od proizvodnje do potrošnje ima potpuno nulti ugljični otisak.
Iz čega se dobiva hidrogen?
Iako je vodik najrasprostranjeniji element u svemiru, na Zemlji ga zapravo nema u čistom, plinovitom stanju, već je uvijek “zarobljen” u drugim spojevima. Zbog toga se ne iskapa kao mineral (poput ugljena ili litija), nego se prerađuje iz sljedećih izvora:
1. Voda (H_{2}O)
Najčišći i nepresušan izvor. Procesom elektrolize (propuštanjem struje kroz vodu), molekule vode se cijepaju na čisti vodik i kisik.
2. Ugljikovodici (Fosilna goriva)
Danas se većina komercijalnog vodika još uvijek dobiva iz prirodnog plina (metana, (CH_{4)) postupkom koji se naziva parno reformiranje metana. Iako je ovaj način jeftin, on nusproizvodi (CO_{2}) (tzv. sivi vodik), izim ako se taj ugljični dioksid ne uhvati i skladišti (plavi vodik).
3. Biomasa
Vodik se može izdvajati i plinifikacijom organskih materijala, poput smeća i otpada.
Napomena o “zlatnom vodiku”: Znanstvenici tijekom proteklih 5 godina otkrili da u dubini Zemljine kore postoje prirodni spremnici (rezervoari) čistog plinovitog vodika (koji nastaje prirodnim kemijskim reakcijama vode i stijena bogatih željezom), ali to je geološki plin, a ne klasični čvrsti mineral.
Iako odavno postoji industrijska i znanstvena primjena vodika, velika je razliku između zelenog, plavog i sivog vodika. Tojota je ove godine patentirala automobilski motor iz kojeg možmo vidjeti kako rade sagorjevaju vidikove ćelije u motorima.
Poslušajete što dobrog Ibro poručuje iz Švedske u podužem razgovaro sa srpskim novinarom kad o govori o rudarenju minerala litija jaderita u Srbiji, rudniku litijevog karbonata u Loparima u BIH te o tvornici u Gospiću za filtriranje litjevog hidroksida i +7…O Hidrogenu te o mikro nuklernim centralama na torij za pametne gradove koje se već u Finskoj proizvode ..
Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements
