Ruske vojne postrojbe uz ogromene ljudske dnevne gubitke nastavljaju napadački djelovati s nastojanjima kako bi udovoljile Putinu, pa osvojile ostatak Donjecke i Luhanske industrijske oblasti na istoku Ukrajine!
Što ni malo nije lak zadatak, jer ni njima kao ni paranoičnom Putinu ove godine baš ništa ne polazi za rukom !
Podsjetit ćemo da su ruske napadačke jedince kao ofenzivne tijekom proteklih ratnih godina u borbama za te dvije oblasti Donjecku i Luhansku, koje čine Donbas, izgubile više od 830 tisuća vojnika te da ih ni približno u cjelosti nisu uspjele osvojiti.
Vjerojatno ni ne će, jer ako se kojim slučajem i dogodi da se pojedine ruske male grupice od nekoliko vojnika kao infiltratorske mjestimice i uspiju ubaciti ili prodrjeti, recimo prema jednom od gradova utvrda u Donjeckoj oblasti Kramatorska ili Slovjanska uglavnom ih se namjerno propusti u pripremljen otvoren koridor širik kilometr ili dva, koji je zapravo zamka ili kavez uz veliku cijenu. Na tom području u i oko grada Konstjantinivke mjesecima se vode intezivne borbe. Uskoro ćemo doznati što se doista tijekom ljeta zbivalo te što će se na kraju i dogoditi u Kostjantinivki, koja je industrijski grad u Donjeckoj oblasti, u istočnoj Ukrajini.
Smatra se glavnim gradom staklarske industrije Ukrajine, koja zajedno sa susjednim gradovima čini Kramatorsku aglomeraciju. Tijekom sovjetskog razdoblja grad se razvio u bitno središte crne i obojene metalurgije te industrije stakla, željeza, cinka, čelika, kemijske i građevinske industrije te i kao bitno tranzitno željezničko čvorište. Administrativno je središte Kostjantinivskog okruga bila do 2020. godine, iako nije bila njegov dio.
Ruska topnička cjelodnevna djelovanja s više od tisuću ispaljenih granata na grad Kostjantinivku traju skoro dvije godine uz učestale napadačke pokušaje prodiranja većih ili manjih postrojbi. Ruski pokušaji prodiranja prema Kostjantinivki uz neprestane topničke i raketne udare spadaju u posebne događaje kakvi mijenjaju ratni ritam, čak i kada se rat nastavlja istom iscrpljujućom dinamikom. Grad Kostjantinivka godinama je imao ulogu južnog oslonca ukrajinskog obrambenog pojasa u Donjeckoj oblasti, tijekom ljeta postao je glavno intezivno borbeno žarište. Padne li u ruke okupatora, završila bi se jedna od ključnih bitaka na istoku Ukrajine?!
Kostjantinivka već dugo izgleda kao sporo pogibeljno infiltriralište mnogih ruskih pripadnika koji ostave živote među gradskim ruševinama, ali takve bitke u ovom ratu proizvode najbitnije strateške posljedice, koje za nikog nisu dobitne. Rusija bi time ponovo pokazala kako njezina metoda ma koliko god da je brutalna i pogibeljna, po broju poginulih ruskih vojnika bila skupa i spora da ima i kakvo takvo političko pokriće?!
Konstantinovka je bila ponosan grad s dušom znatno većom od obrambenog uporišta. Ona je povezivala južni prilaz prema Družkivki, Kramatorsku i Slavjansku, služila kao logistički čvor i zatvarala prostor između prijeratne crte Bahmut–Časiv Jar–Toreck te dublje ukrajinske obrane na sjeverozapadu Donjecke oblasti.
Ukrajinskim braniteljima okupiranje bi grada poremetilo mnogo toga, jer se više ne bi mogli oslanjati na iste dosadašnje prometne poveznice i ceste industrijskih zona i stambenih blokova koji su mjesecima gutali ruske infiltratore i jurišne skupine. Nova bi se crta razdvajanja pomakla prema Družkivki, Oleksijevo-Družkivki, Kramatorsku i širem prostoru između Slavjanska i Limana.
Rusija bi u operativnom smislu dobila polaznu točku za napadačka djelovanja prema sjeveru. Družkivka bi bila prva velika stanica tog novog poglavlja. Grad je već živio u sjeni bitke za Kostjantinivku, s evakuacijama, protudronskim mrežama, urušenim prometnicama i sve težim kretanjem ukrajinskih jedinica. Padne li Kostjantinivka, grad Družkivka postaje prednji obrambeni zid utvrđenog sustava koji vodi prema Kramatorsku. Koliko god su ruski pripadnici nakon niza neuspjelih iniltracija tijekom ljeta pokušavali štogod ostvariti i kakvu četvrt osvajiti kako bi se otuda širili na bočne položaje boreći se protiv dronova, branitelja i pripadnika otpora, doista u ničem nisi uspjeli, pa čak ni učvrstiti logistiku kroz pojedine djelove grada u kojima bi se nakratko nalazili. Rusi nisu uspjeli ni ukrajinske prometnice staviti pod stalnu vatrenu kontrolu bez toga ne će osvojiti Kostjantinivku. Već više smo puta gledali kako osvajanje razorenog i uništenog grada predstavlja završetak jedne bitke i početak pripreme za sljedeću.
Kramatorsk i Slavjansk imaju drukčiju političku i obrambenu značitbu. To su nekoliko puta politički veći gradovi, bitniji ciljevi, središta i simboli ukrajinske postojanosti u Donjeckoj oblasti, još od 2014. godine. Njihov pad značio bi slom ukrajinske obrambene strategije Donbasa kao neosvojive tvrđave.
Rusija trenutno nema ni vojnika ni opreme za daljna iscrpljujuća napadačka razaranja gradova poput Kostjantinivke.
Dogodi li se da Rusi do kraja ljeta kakvim slučajem okupiraju šire gradsko područje Kostjantinivke, najvjerojatnije ne bi žurili s pripremama pokušaja velikog prodora na preostale gradove utvrde ?!
Rusi bi vjerojatno do kraja ove godine mogli nastaviti s razranjima i uništavanjem pojedinih gradova kao Solodera, Bahmuta, Avdijivke, Pokrovska te sada Kostjantinivke, ali sigurno ne će još tako dugo moći nekažnjeno izvoditi etnocid i urbicid “Spaljena zemlja” nad ukrajinskim gradovima, jer već ih stiže karma a, stići će udari ma gdje god bili i skrivali se na ukrajinskim područjima ili u Rusiji !
Uobičajeno je da Rusi najprije vrše pritisak na logistiku, zatim infiltracije malih skupina, potom uništavanje bočnih sela i prometnih čvorova, pa dugotrajno uništavanje urbanog područja. Takvo ratovanje ne proizvodi brze promjene na zemljovidu ali, proizvodi novu sivu zonu i poziciju u zoni uništenja koja Rusima kao osvajačima ni malo nije perspektivna.
Četvrtinu Donjecke oblasti na istoku Ukrajine čini oko 7, 5 tisuća četvornih kilometara i dalje je u ukrajinskim rukama unatoč nevjerojatno ratobrnim napadačkim nastojanima ruskih snaga, koje se mjesecima pokušavaju i tijekom ljetnih mjeseci uz ogromne svakodnevne gubitke probiti bar do kakvog predgrađa jednog od tih ključnih gradova, poput Kostjantinivke kod koje se vode intezivne borbe.
Ukrajinci na svaki ruski napad redovito pošteno uzvrate daleko učinkovitijim napadačkim djelovanjima i ne samo dronovima kakvi se sada obijaju o glave glavešinama u Kremlju, zapovjednicima i vojnicima ruskih postrojbi u Ukrajini.
Jučer u izjavi za novinare Zelenski je kazao da bi Rusija mogla unovačiti i mobilizirati više vojnika u 2027. godini kako bi postigla cilj od njih 500.000, što je dio “periferne mobilizacije” usmjerene na udaljene ruske regije.
“Uvjereni smo da se to ne će dogoditi u središnjim i velikim gradovima, ali smatram da to ne će moći dobro skriti”, kazao je te dodao da će se parlamentarni izbori u Rusiji održati od 18. do 20. rujna.
Zelenski kaže da Rusija gubi “maksimalan” broj vojnika u pokušajima naprjedovanja prema takozvanom ukrajinskom “pojasu utvrda”. Pri tom je dodao da se vode intezivne borbe oko strateški bitnog grada Kostjantinivke koji je dio lanca čvrsto povezanih obrambenih položaja i gradova u Donjeckoj oblasti na istoku.
Ukrajinski je predsjednik pozdravio sudionike nedavnih oslobodilačkih djelovanja čime je ostvaren napredak branitelja na jugoistoku Ukrajine, dodavši da će prostor kojeg je okupirala Rusija kao i onaj kojeg su oslobodile ukrajinske snage u 2026. vjerojatno biti podjednak.
Zelenski: Rusija napadima iz zraka pojačava napadačka djelovanja na bojišnici
Rusija sa sve snažnijim napadima iz zraka gađa pojedine ukrajinske gradove te time pojačnim napadačkim akcijama djeluje na bojišnici. Čime se situacija za Ukrajinu pogoršava zbog nedostatka američkih presretača Patriot.
Zelenski je kazao da 264 presretača koje Ukrajina očekuje u 2026. predstavlja znatno smanjenje u odnosu na 2025. kad ih je primila 364, i 2023. kad ih je primila 675. Dodao je da je cilj Rusije razviti kapacitet za proizvodnju do 1300 balističkih projektila godišnje.
Tijekom ljeta Ukrajina je pojačala napadačkka djelovanja dronovima usmjerivši ih na rusku ekonomsku infrastrukturu, među kojom su rafinerije nafte i skladišta internetskih trgovina, nastojeći uništiti infrastrukturu koju smatra ključnom za ruske ratne napore i naprhedovanje.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u subotu je izjavio da je Kijev otvorio “Pandorinu kutiju” napadom na gospodarske ciljeve te istaknuo da će Rusija uzvratiti udarac na “najosjetljivije gospodarske sektore” Ukrajine.
Ukrajina se sprema za nove ruske napada, manjak financijskih programa
Zelenski je kazao i da je Ukrajina suočena s još jednom teškom zimom, novim ruskim napadima na energetsku mrežu, što je ukrajinske zračne snage potaknulo da zatraže 360 presretača raketa. Kaže da je ove godine postigao dogovor s Francuskom o bar jednom sustavu protuzračne obrane SAMP/T te s Njemačkom o isporuci oko 600 presretača PAC-2 i PAC-3 do 2028. godine.
Ukrajinske ratne napore dodatno komplicira manjak financiranja obrane od 27 milijardi dolara u ovoj godini, rekao je Zelenskij, što je posljedica veće potrošnje u prvoj polovci godine nego što je očekivano.
Za “obrambenu održivost u 2027. godini trebat će najmanje osam milijarda dolara uz dodatnih 20 milijarda dolara za plaće vojnicima, isplate obiteljima poginulih te ostale troškove”, dodao je.
Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements
