Nova ukrajinska „sankcijska” napadačka operacija bit će usmjerena na uništavanje ruskih industrijskih postrojenja i ograničavanje proizvodnog vojnog sektora, kojom pokazuje da je samo nastavak ukrajinskog učinkovitog napadačkog djelovanja poput 40-dnevnih „specijalnih akcija“ koje su u velikoj mjeri donijele očekivane rezultate, kojima se htjelo prisiliti Rusiju da prekine vojne operacije u Ukrajini.
Četrdesetodnevne specijalne akcije, koju je kao operaciju najavio 25. lipnja 2026. ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, provodila se tijekom srpnja i početkom kolovoza, dovela je do više od 100 uspješnih napada na strateške ciljeve, u kojima je uništeno ili oštećeno više od tisuću objekata kao i tisuće sukoba na bojišnici i u pozadini te u zoni uništenja s ruskim snagama. Ljetnja sankcijska operacija iako u potpunosti Rusiju nije prisilila da prekine osvajačka vojna djelovanja i da povuče rusku vojsku iz Ukrajine, niti da pregovara o mirovnom sporazumu pod ukrajinskim uvjetima, ona je Putinu naznačila što Ukrajina čini i što namjerava, jer se Ukrajinci ne žele vojno natjecati sa Rusijom, niti je žele pobjeđivati, nego jasno ukazati da je Kremlju najbezbolnije da prekine rat i povče rusku vojsku s okupiranih ukrajinskih državnih prostora.
Ukrajinska protunapadačka djelovanja proteklih mjeseci izvode se od sredine veljače te proljetos i sada ljeti vrlo učinkovito njima su zaustavljene sve ruske ofenzivne akcije prije nego što su počele te su mjestimično ruske postrojbe odbačene sa svojih položaja podalje od crte bijišta. Ove godine gledamo kako ukrajinske postrojbe postupno postaju djelotvornije s manje medijske buke oslobađaju mnoge terene i prostrana područja, jer vode intezivna asimetrična djelovanja dronovima i malim grupicama po neprijateljskim položajima i duboko u pozadini po logistici, iako često puta ne iznose sve detalje. Tijekom ove godine Ukrajinci su oslobodili 750 četvornih kilometara na kojima se nalazi 26 sela te će novim napadačkim djelovanjima nastaviti oslobađti okupirana područja, moguće i odsječeni Krim !!
Ključna razlika između Rusije i Ukrajine sastoji se u tome što se Rusija oslanja većim djelom na vlastite resurse i ogromnu potporu i sposobnosti Sjeverne, Koreje, Irana i Kine, dok Ukrajina ovisi o sebi i inozemnoj pomoći. Ravnatelj Nacionalne banke Ukrajine izjavio je da je od veljače 2022. Ukrajina od svojih saveznika dobila pomoć u iznosu od oko 200 milijardi dolara, dok su Sjedinjene Američke Države uglavnom tijekom Bidenove administracije Kijevu pružile vojnu pomoć u vrjednosti od 50-ak milijardi dolara. Nije poznato koliko je novca Ukrajina doista dobila od Zapadnih saveznica, ali je jasno da se ukrajinska obrambena protunapadačka djelovanja nastavljaju zahvaljujući financiranju iz Europske unije i prijašnjim potporama iz SAD-a. Spomenut ćemo da je Ukrajina od Zapadnih saveznica do sada dobila 3, 5 milijuna topničkih granata !
Ukrajina nema vlastite političke mehanizme da bi vršila ozbiljne pritiske na pojedine države koje surađuju s Rusijom, što najavljene 22. dodatne sankcije čini neuvjerljivima.
Zelenski je na stotinu muka, jer ne može vršiti pritisak na suverene države poput Kine, Irana i Sjeverne Koreje, jer nema ni ovlasti ni poluge kojima bi te države uvjerio da prekinu suradnju s Rusijom. Ova takozvana operacija specijalnih sankcija ukazuje da će EU, ili možda i SAD, uvesti te sankcije u ime Kijeva.
Zelenski tvrdi da se u proizvodnji ruskih dronova upotrebljavaju komponente podrijetlom iz Kine, Irana i Sjeverne Koreje te navodno i iz Bjelorusije.
Ukrajinski predsjednik ne može utjecati na Kinu, Sjevernu Koreju i Iran da prestanu surađivati s Rusijom. Iako Ukrajina nije članica EU-a ni NATO-a, predvodi u provedbama tih paketa sankcija.
Kimovi unosni poslovi s Rusijom
Diktator Kim gospodarski uzlet Sjeverne Koreje potaknuo je unosnim poslovima s Rusijom i najvjerojatnije velikim prihodima od sudjelovanja u ruskom ratu protiv Ukrajine. Prema izvješću južnokorejskog Instituta za strategiju nacionalne sigurnosti (INSS) iz ožujka, Sjeverna Koreja zaradila je između 10 i 14,4 milijarde američkih dolara prodajom strjeljiva Moskvi i slanjem vojnika na bojište. Bloomberg Economics nedavno je procijenio da je vojna potpora Rusiji između 2022. i 2025. donijela više od 14 milijardi američkih dolara prihoda. Sjeverna tijekom protekle 2 – 3 ratne godine do sada Rusiji isporčila 12, 5 milijna topničkih granata te mnogo balastičkih raketa. Nedavno je podalje od ukrajinske granice na udaljenosti 6000 kilometara uništeno jedno sjevernokorejsko skladište prepuno balističkih raketa i moguće kojekavim drugim strjeljivom i vojnom opremom?!
Dodatnih gotovo osam milijardi dolara stiglo je iz trgovine s Kinom, iznajmljivanja sjevernokorejskih radnika u inozemstvu, izvoza i internetskog kriminala. Primjerice, tijekom najvećeg svjetskog napada na platformu Bybit u veljači 2025. navodno su sjevernokorejski hakeri ukrali Ethereum tokena u vrjednosti 1,5 milijardi dolara, radi se o mreži s virtualnom valutom. Za usporedbu, bruto domaći proizvod Sjeverne Koreje prethodne je godine iznosio 27 milijardi dolara.
Sve se promijenilo
Nova uloga saveznika Rusije donijela je Kimu veću političku značitbu nego ju je prije toga imao i snažniju vojnu moć, što se vidi i u porinuću dvaju razarača od 5.000 tona. Tijekom svojih 15 godina na vlasti autokrat nikada nije raspolagao tolikim utjecajem i novcem.
O kakvom se nevjerojatnom preokretu radi u Sjevernoj Koreji u odnosu na 2020. godinu kad je autokrat gubio na utjecaju, pa je početkom 2021. na kongresu Radničke stranke, sa suzama u očima, priznao da su „gotovo svi gospodarski sektori podbacili u odnosu na očekivanja“. Na sljedećem partijskom kongresu pet godina kasnije ispred zgrade bilo je raspoređeno sedam redova topništva, a Kim je slavodobitno izjavio: „Sve se temeljito promijenilo.“
Partnerstvo s Rusijom omogućilo je Sjevernoj Koreji da u novim političkim okonostima u svijetu umanji status samovoljne diktatorske satrapije i dugogodišnju izolaciju. Vladimir Putin posjetio je Kima u Pjongjangu u lipnju 2024., kineski predsjednik Xi Jinping stigao je u lipnju ove godine, tri mjeseca nakon bjeloruskog diktatora Aleksandra Lukašenka. Kim je s Xijem i Putinom sudjelovao na obilježavanju 80. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata u Pekingu u rujnu 2025. godine.
Iznajmljivanje vojnika bilo je unosno
Nije poznato je li Rusija ili Sjeverna Koreja prva došla na ideju da golema skladišta streljiva te osiromašene države iskoristi za rat protiv Ukrajine. Prema ukrajinskim procjenama, Sjeverna Koreja je tijekom 2024. i 2025. osigurala polovicu strjeljiva potrebnog Rusiji na bojišnici, kao i samohodno topništvo, višecijevne raketne bacače i balističke rakete. Trenutno, prema ukrajinskim navodima, planira u Rusiji rasporediti raketnu postrojbu s 90 vojnika, šest lansirnih sustava i do 120 projektila u kako bi sudjelovala u borbama protiv Ukrajine.
Između 16.000 i 22.00 sjevernokorejskih vojnika već je sudjelovalo u ratnim akcijama čime su pomagali Rusiji u potiskivanju ukrajinskih postrojbi iz pogranične pokrajine Kursk te kasnije u razminiranju tog područja. Prema riječima ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Kim sada namjerava rasporediti dodatnih 30.000 do 50.000 vojnika u Rusiji.
To je unosan posao: prema izvješću INSS-a, Kim mjesečno dobiva 2.800 američkih dolara za svakog vojnika, 3.000 dolara za časnika te između 6.000 i 10.000 dolara za svakog poginulog vojnika.
Kao i u razdoblju SSSR-a međusobna trgovina uglavnom se odvija kroz robnu razmjenu. U zamjenu za strjeljivo i rakete, oružje i vojnike Moskva isporučuje sirovu naftu i naftne derivate, žitarice te vojnu opremu, od sustava protuzračne obrane do tehnologije za izgradnju dronova, projektila i podmornica.
Poticanje regijskog razvoja
Prema mišljenju stručnjaka, unatoč tome gospodarski procvat zaobilazi većinu stanovništva. Rast cijena hrane i slabljenje nacionalne valute wona pogađaju mnoga siromašnija kućanstva koja nemaju pristup devizama. U brojnim obiteljima sada i žene moraju raditi kako bi održale životni standard. Kim je u proljeće 2024. predstavio razvojni program „20×10“ za pokrajine izvan dobro opskrbljenog glavnog grada Pjongjanga, kojeg navodno želi financirati baš iz tih izvanrednih prihoda. Svake godine u 20 gradova ili okruga trebale bi biti izgrađene ovodobno napredne tvornice. Tijekom deset godina na taj bi način trebalo nastati ukupno 200 regijskih industrijskih projekata.
Stručnjak za Sjevernu Koreju Andrej Lankov, profesor na Sveučilištu Kookmin u Seulu, smatra da će projekti “20×10” uglavnom propasti.
“To je zato što tvornice ne raspolažu potrebnom infrastrukturom, a ne vodi se računa ni o mehanizmima opskrbe električnom energijom, rezervnim dijelovima i sirovinama“, kaže Lankov te dodaje da je štetno što će te tvornice poslovati prema načelima planskog gospodarstva, koje nije prikladno za male i srednje velike tvrtke.
Nova “operacija specijalnih sankcija” protiv Rusije trebala bi „znatno ograničiti ruski vojni sektor“ kazao je Zelenski. Ukrajinski mediji taj plan nazivaju nastavkom 21. paketa sankcija EU-a, koji se prema stručnjacima približava vrhuncu ograničenja te je sve teže identificirati nove ciljeve.
Zelenski smatra da ruske rakete i bespilotne letjelice navodno sadrže „komponente iz drugih država, bez kojih takvo oružje jednostavno ne bi postojalo“. Zbog toga smatra potrebnim izvršiti veći pritisak na Moskvu kako bi ograničila svoje veze. Zelenski kaže da Ukrajini bitan zadatak sprječiti Rusiju da dobije neophodne tjedne i mjesece kako bi se prilagodila ograničenjima.
Dok se sve države diljem svijeta kao proizvodači oružja oslanjaju na određene komponente i elemente iz inozemstva, zato nije jasno u kojoj je mjeri ruska vojna industrija ovisna o uvezenim komponentama. Kao dokaz snage ruske vojne industrije vrjedi spomenuti da je prije početka specijalne vojne operacije u veljači 2022. Rusija bila drugi najveći izvoznik oružja u svijetu, jer su pojedine inozemne države prepoznavale vrjednost i snagu ruskih tenkova, zrakoplova, brodova i projektila, koji su se u među trenutku u ratnim uvjetima u Ukrajini pokazali kao izrazito loši. Vrjednost tog naoružanja krila se u tome što je na sovjetskom iskustvu razvijeno u Rusiji i testirano mirnodopskim okolnostima, koja u ratnim borbenim uvjetima općenitio kazano nisu pouzdana ili su skroz zastarjela. Iako rusku vojnu industriju nije moguće tako lako ograničiti i uništavati, ove bi joj ukrajinske specijalne akcije mogle zadati udarce od kojih se nikad više ne će oporaviti, niti će biti to što je bila.
Rusija je zadnjih godina putem zamjene uvoza uspjela smanjiti ovisnost o inozemnim komponentama u mnogim sektorima. Cilj sankcija bio je usporiti razvoj ruskog gospodarstva i vojne industrije u čemu se dinekle uspjelo. Makar prividno izgleda da je Moskva uspjela prevladati te izazove ali doista u tome nije uspjela, jer Rusija više nije ni među 10 najvećih svjetskih gospodarstva, pretekle su je Italija i niz drugih država. Ruski proračin tijekom zadnje tri godine svake se godine 20-ak posto slabije punio nego je bilo predviđeno, pa nedostaje oko 600 milijardi eura što je polovica ovogodišnjeg proračuna.
EU najave 22. paketa proturuskih sankcija pokazat će da i Ukrajinci kao sankcije pokreću nova dalekometna napadačka djelovanja usmjerna na rusku industriju oružja.
Nova ukrajinska „sankcijska” napadačka operacija uglavnom je usmjerena na uništavanje ruskih industrijskih postrojenja i ograničavanje proizvodnog vojnog sektora, kojom će pokazati da je samo nastavak ukrajinskog učinkovitog napadačkog djelovanja poput 40-dnevnih „specijalnih akcija“, koje su u velikoj mjeri donijele očekivane rezultate, kako bi prisilili Rusiju da prekine vojne operacije u Ukrajini.
Četrdesetodnevne specijalne akcije, koju je kao operaciju najavio 25. lipnja 2026. ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, provodila se tijekom srpnja i početkom kolovoza i dovela je do više od 100 uspješnih napada na strateške ciljeve, u kojima je uništeno ili oštećeno više od tisuću objekata kao i tisuće sukoba na bojišnici i u pozadini te u zoni uništenja s ruskim snagama. Ljetnja sankcijska operacija iako Rusiju nije prisilila da u potpunosti prekine osvajačka vojna djelovanja i da povuče rusku vojsku iz Ukrajine, niti da pregovara o mirovnom sporazumu pod ukrajinskim uvjetima, ona je Putinu i ruskim vojnim glavešinama naznačila što Ukrajina čini i što namjerava te da se Ukrajinci ne žele vojno natjecati sa Rusijom, niti je žele pobjeđivati, nego jasno ukazuju da je Kremlju najbezbolnije da prekine rat i povče rusku vojsku sa svih ukrajinskih državnih prostora, koje Rusi sada drže pod okupacijom.
Ukrajinska protunapadačka ovogodišnja djelovanja sastoje se od mnogih uspješno ostvarenih akcija i doista se vidi da u odnosu na prijašnje godine, recimo 2023. ili 2024. postaju sve učinkovitija, iako se rezultati svakog napada detaljno ne oznanjuju, izvode se danju i noću tijekom proljeća i ljeta te su njma zaustavljene sve ruske ofenzivne akcije. Pri čemu su ruske postrojbe mjestimično na pojedinim djelovima bojišnice kilometrima odbačene i podalje od svojih prijašnijh položaja i crte razdvajanja na bojištu.
Ključna razlika između Rusije i Ukrajine sastoji se u tome što se Rusija oslanja većim djelom na vlastite resurse i ogromnu potporu i sposobnosti Sjeverne, Koreje, Irana i Kine, dok Ukrajina ovisi o sebi i inozemnoj pomoći. Ravnatelj Nacionalne banke Ukrajine izjavio je da je od veljače 2022. Ukrajina od svojih saveznika dobila pomoć u iznosu od oko 200 milijardi dolara, dok su Sjedinjene Američke Države uglavnom tijekom Bidenovame administracija Kijevu pružile vojnu pomoć u vrjednosti od 50-ak milijardi dolara. Nije poznato koliko je novca Ukrajina doista dobila od zapadnih saveznica, ali jasno je da se borbe nastavljaju zahvaljujući financiranju iz Europske unije i prijašnjim potporama iz SAD-a.
Ukrajina nema vlastite mehanizme za vršenje ozbiljnog pritiska na države koje surađuju s Rusijom, što najavljene dodatne sankcije čini neuvjerljivima. Zelenski ima stotinu muka jer ne može vršiti pritisak na suverene države poput Kine, Irana i Sjeverne Koreje, jer nema ni ovlasti ni poluge kojima bi te države uvjerio da prekinu suradnju s Rusijom. Ova takozvana operacija specijalnih sankcija stoga sugerira da će EU, ili možda i SAD, uvesti te sankcije u ime Kijeva.
Zelenski tvrdi da se u proizvodnji ruskih dronova koriste komponente podrijetlom iz Kine, Irana i Sjeverne Koreje te navodno i iz Bjelorusije. Ukrajinski predsjednik ne može utjecati na Kinu, Sjevernu Koreju i Iran da prestanu surađivati s Rusijom. Iako Ukrajina nije članica EU-a ni NATO-a, predvodi u provedbama tih paketa sankcija.
Kimovi unosni poslovi s Rusijom
Diktator Kim gospodarski uzlet Sjeverne Koreja potaknuo je unosnim poslovima s Rusijom najvjerojatnije visokim prihodima od sudjelovanja u ruskom ratu protiv Ukrajine. Prema izvješću južnokorejskog Instituta za strategiju nacionalne sigurnosti (INSS) iz ožujka, Sjeverna Koreja zaradila je između 10 i 14,4 milijarde američkih dolara prodajom strjeljiva Moskvi i slanjem vojnika na bojište. Bloomberg Economics nedavno je procijenio da je vojna potpora Rusiji između 2022. i 2025. donijela više od 14 milijardi američkih dolara prihoda. Sjeverna tijekom protekle 2 – 3 ratne godine do sada Rusiji isporčila 12, 5 milijna topničkih granata te mnogo balastičkih raketa. Nedavno je podalje od ukrajinske granice na udaljenosti 6000 kilometara uništeno jedno sjevernokorejsko skladište s balističkim raketama i moguće kojekavim drugim strjeljivom i vojnom opremom?!
Dodatnih gotovo osam milijardi dolara stiglo je iz trgovine s Kinom, iznajmljivanja sjevernokorejskih radnika u inozemstvu, izvoza i internetskog kriminala. Primjerice, tijekom najvećeg svjetskog napada na platformu Bybit u veljači 2025. navodno su sjevernokorejski hakeri ukrali Ethereum tokena u vrjednosti 1,5 milijardi dolara, radi se o mreži s virtualnom valutom. Za usporedbu, bruto domaći proizvod Sjeverne Koreje prethodne je godine iznosio 27 milijardi dolara.
Kim: “Sve se promijenilo”
Nova uloga saveznika Rusije donijela je Kimu veću političku značitbu i snažniju vojnu moć, što se vidi i u porinuću dvaju razarača od 5.000 tona. Tijekom svojih 15 godina na vlasti autokrat nikada nije raspolagao tolikim utjecajem i novcem.
O kakvom se nevjerojatnom preokretu radi u Sjevernoj Koreji u odnosu na 2020. godinu kad je autokrat gubio na utjecaju, pa je početkom 2021. na kongresu Radničke stranke, sa suzama u očima, priznao da su „gotovo svi gospodarski sektori podbacili u odnosu na očekivanja“. Na sljedećem partijskom kongresu pet godina kasnije ispred zgrade bilo je raspoređeno sedam redova topništva, a Kim je slavodobitno izjavio: „Sve se temeljito promijenilo.“
Partnerstvo s Rusijom omogućilo je Sjevernoj Koreji da u novim političkim okonostima u svijetu umanji status samovoljne diktatorske satrapije i dugogodišnju izolaciju. Vladimir Putin posjetio je Kima u Pjongjangu u lipnju 2024., kineski predsjednik Xi Jinping stigao je u lipnju ove godine, tri mjeseca nakon bjeloruskog diktatora Aleksandra Lukašenka. Kim je s Xijem i Putinom sudjelovao na obilježavanju 80. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata u Pekingu u rujnu 2025. godine.
Iznajmljivanje vojnika bilo je unosno
Nije poznato je li Rusija ili Sjeverna Koreja prva došla na ideju da golema skladišta streljiva te osiromašene države iskoristi za rat protiv Ukrajine. Prema ukrajinskim procjenama, Sjeverna Koreja je tijekom 2024. i 2025. osigurala polovicu streljiva potrebnog Rusiji na bojišnici, kao i samohodno topništvo, višecijevne raketne bacače i balističke rakete. Trenutno, prema ukrajinskim navodima, planira u Rusiji rasporediti raketnu postrojbu s 90 vojnika, šest lansirnih sustava i do 120 projektila u kako bi sudjelovala u borbama protiv Ukrajine.
Između 16.000 i 22.00 sjevernokorejskih vojnika već je sudjelovalo u ratnim akcijama čime su pomagali Rusiji u potiskivanju ukrajinskih postrojbi iz pogranične pokrajine Kursk te kasnije u razminiranju tog područja. Prema riječima ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Kim sada namjerava rasporediti dodatnih 30.000 do 50.000 vojnika u Rusiji.
To je unosan posao: prema izvješću INSS-a, Kim mjesečno dobiva 2.800 američkih dolara za svakog vojnika, 3.000 dolara za časnika te između 6.000 i 10.000 dolara za svakog poginulog vojnika.
Kao i u razdoblju SSSR-a međusobna trgovina uglavnom se odvija kroz robnu razmjenu. U zamjenu za strjeljivo i rakete, oružje i vojnike Moskva isporučuje sirovu naftu i naftne derivate, žitarice te vojnu opremu, od sustava protuzračne obrane do tehnologije za izgradnju dronova, projektila i podmornica.
Poticanje regijskog razvoja
Prema mišljenju stručnjaka, unatoč tome gospodarski procvat zaobilazi većinu stanovništva. Rast cijena hrane i slabljenje nacionalne valute wona pogađaju mnoga siromašnija kućanstva koja nemaju pristup devizama. U brojnim obiteljima sada i žene moraju raditi kako bi održale životni standard. Kim je u proljeće 2024. predstavio razvojni program „20×10“ za pokrajine izvan dobro opskrbljenog glavnog grada Pjongjanga, kojeg navodno želi financirati baš iz tih izvanrednih prihoda. Svake godine u 20 gradova ili okruga trebale bi biti izgrađene ovodobno napredne tvornice. Tijekom deset godina na taj bi način trebalo nastati ukupno 200 regijskih industrijskih projekata.
Stručnjak za Sjevernu Koreju Andrej Lankov, profesor na Sveučilištu Kookmin u Seulu, smatra da će projekti “20×10” uglavnom propasti.
“To je zato što tvornice ne raspolažu potrebnom infrastrukturom, a ne vodi se računa ni o mehanizmima opskrbe električnom energijom, rezervnim dijelovima i sirovinama“, kaže Lankov te dodaje da je štetno što će te tvornice poslovati prema načelima planskog gospodarstva, koje nije prikladno za male i srednje velike tvrtke.
Nova “operacija specijalnih sankcija” protiv Rusije trebala bi „znatno ograničiti ruski vojni sektor“ kazao je Zelenski. Ukrajinski mediji taj plan nazivaju nastavkom 21. paketa sankcija EU-a, koji se prema stručnjacima približava vrhuncu ograničenja te je sve teže identificirati nove ciljeve.
Zelenski smatra da ruske rakete i bespilotne letjelice navodno sadrže „komponente iz drugih država, bez kojih takvo oružje jednostavno ne bi postojalo“. Zbog toga smatra potrebnim izvršiti veći pritisak na Moskvu kako bi ograničila svoje veze. Zelenski kaže da Ukrajini bitan zadatak sprječiti Rusiju da dobije neophodne tjedne i mjesece kako bi se prilagodila ograničenjima.
Dok se sve države oslanjaju na određene komponente i elemente iz inozemstva, zato nije jasno u kojoj je mjeri ruska vojna industrija ovisna o uvezenim komponentama. Kao dokaz snage ruske vojne industrije vrjedi spomenuti da je prije početka specijalne vojne operacije u veljači 2022. Rusija bila drugi najveći izvoznik oružja u svijetu jer su inozemne države prepoznavale vrjednost i snagu ruskih tenkova, zrakoplova, brodova i projektila, koji su se u među trenutku pokazali kao loši. Vrjednost tog naoružanja krila se u tome što je na sovjetskom iskustvu razvijeno u Rusiji i testirano mirnodobskim okolnostima, koja u aktualnim ratno borbenim uvjetima općenitio kazano toliko nisu pouzdana kolko se smatralo ili su skroz zastarjela. Iako rusku vojnu industriju nije moguće tako lako ograničiti i uništavati, ove bi joj ukrajinske specijalne akcije mogle zadati udarce od kojih se nikad više ne će oporaviti, niti će biti to što je bila?!
Rusija je zadnjih ratnih godina otkad je otkad je pod Zapadnim sankcijama putem zamjene uvoza uspjela smanjiti ovisnost o inozemnim komponentama i uvoznim djelovima za svoja oružja i pojedine industrijske sektore. Cilj sankcija bio je usporiti razvoj ruskog gospodarstva i vojne industrije u čemu se donekle i uspjelo. Makar prividno izgleda da je Moskva uspjela prevladati te izazove i da se lažnim naštimanim statistikama fingirano uspjeva održavati, ali doista u tome ne uspjeva. Situacija je takva da Rusija nezaustavljivo svake godine sve više sektorski propada (od koji su mnoge tvornice u potpunosti propale, u rasulu je primjerice i turizam) sa zastarjelom industrijom zaostaje za vodećim državama i više nije ni među 10 najvećih svjetskih gospodarstva, lani su je na ljestvici pretekle Italija i niz drugih država. Ruski proračin tijekom zadnje tri godine svake godine s više od 20-ak posto slabije se punio nego je bilo predviđeno, tako je i u prvoj polovici ove, pa nedostaje oko 600 milijardi eura što je polovica ovogodišnjeg proračuna.
EU najave 22. paketa proturuskih sankcija pokazt će da i Ukrajina sudjeluje u oblikovanju europske sankcijske politike. Trenutno vidimo sanacijsku sposobnost Ukrajine da dalekometnim udarima može pogoditi bilo koji industrijski i energetski objekt u Rusiji.
Tako je u napadu dalekometnim projektilima na ruski grad Samaru pogođen i znatno oštećen Raketno-kozmički centar “Progres” (RCC Progress), ključno postrojenje državne tvrtke Roscosmos. U napadu je zabilježen ogroman požar, dok su lokalne vlasti potvrdile štetu na industrijskoj infrastrukturi.
Detalji napada i ciljevi
Lokacija: Samara, Rusija (udaljenost oko 900 km od ukrajinske granice).
Datum napada: Noć s 14. na 15. kolovoza 2026. godine.
Pogođeni subjekt: Centar “Progres” – jedino mjesto serijske montaže raketnih obitelji Sojuz-2 u Rusiji.
Uporabljeno oružje: Prema navodima, upotrebljene su ukrajinske krstareće rakete tipa FP-5 Flamingo.
Dodatna meta: u istom trenutku pogođena je i vojna zračna luka Savaslejka (oko 700 km od granice).
Značitba centra “Progres”
Proizvodi lansirne rakete Sojuz koje se rabe za opskrbu satelita u orbiti i lansiranje vojnih izviđačkih satelita.
Gradski i obavještajni izvori navode moguću štetu u pogonima za elektroniku i opremu raketa. U neposrednoj blizini pogođene tvorničke zone nalazi se i tvornica zrakoplova Aviakor.
Očekivao se razoran kolovoz u Rusiji
Koliko će biti bolni i uništavajući ukrajinski kolovoški sankcijski napadi na ruske vojna industrijska postrojenja i tvornice, vjerojatno će posljedice sve više osjećati ruski narod i kremljski dužnosnici ?!
Iako bi Rusija do kraja ove godine možda uspjevala pronaći alternativna rješenja za održivost svoje vojno industrijske proizvodnje i ako joj se unište ključne tvornice poput “Progres” i “Aviakor” čak i u slučaju ograničenog pristupa određenim komponentama iz inozemstva.
Iako je malo vjerojatno da bi novi EU sankcijski pritisak i planovi usmjereni protiv Rusije mogli utjecati na njezinu vojnu i gospodarsku snagu, jer Putinova država ima vlastitu industriju, resurse i sposobnost zamijeniti uvezene komponente.
Ali EU novi 22 paket sankcije protiv Rusije ne priječi Ukrajni da odgovori na učestale ruske napade svojom novom sanacijskom strategijom dalekometnim udarima po ključnim ruskim industrijskim postrojenjima.
Makar ni najmoćniji svjetski čimbenici, poput SAD-a tijekom Hladnog rata, nisu uspjeli zaustaviti razvoj sovjetske (tj. ruske i ukrajinske) vojne industrije, koja se 1990-ih u potpunosti razdvojila. Takav cilj ni tijekom protekle 4 i pol ratne godine Rusija kao brutalan agresor ne može ostvariti protiv ukrajinske vojne industrije, jer ruska u odnosu na ukrajinsku novotehnologijsku postaje sve slabija, iako još uvijek posjeduje koliko toliko snažnu vojnu industriju !
Obje zaraćene države nasljednice su Sovjetskog Saveza, pa kao takve održavaju tradiciju i iskustvo snažnih vojnih industrijskih mogućnosti i razvoja oružja u kojima se uz komponente proizvode i djelovi za razne vrsta oružja, pa čak i za najnovije (kao što Ukrajinci oblikuju dronove s umjetnom inteligencijom).
Rusija kao 3 i pol puta mnogobrojnija i 25 puta prostranija od Ukrajine raspolaže sa znatno više tvornica i vojnih industrijskih kapaciteta u kojima se danonoćno proizvode komponente ili razne vrste ruskih oružja, koje su ove godine postale učestale mete dalekometnim naletima ukrajinskih programiranih dronova ili balističkih raketa da ih unište ili oštete kljućna postrojenja.
Obje države rasplažu s ogromnim proizvodnim mogućnostima dronova kao novim oružjima, pa čak i raketnih projektila, iako je Rusija većinu svojih dalekometnih raketnih sustava i prije invazije na Ukrajinu imala. Za razliku od nje Ukrajina je svoju vojnu industriju dronova i raketa u ratu razvijala i stvorila na osnovu svog zanja, iskustva i sposobnosti.
Bez obzira što Putin i mnogi rusofili govore, Ukrajina je tijekom proteklih ratnih godina razvila nova vrlo napredana oružja kojima odlučno brani svoju stranu bojišnice, zaustavila proljetnu i ljetnu ofenzivu i mjestimično odbacuje neprijatelja oslobađajući svoja državna područja. Iako je Ukrajina još uvijek uvelike ovisna o potpori svojih saveznika, ona je u ratu samostalno razvila svoju industriju dronova i novih krstarećih i balističkih raketnih projektila koji se primjenjuju u napadačkim akcijama na bojištima i podalje u pozadini i duboko unutar Rusije, te su tako sa svojm dakekometnim oružjima djelovali u napadačkoj akciji od utorka na srijedu na ratne brodove u luci u Novorusijsku te u srijedu na plinska postrojenja u luci Ust Luga na baltičkom sjeverozapadnim djelu Rusije.
Ukrajinskim napadom na rusku crnomorsku luku Novorosijsk pogođeni su ruski ratni brodovi u mornaričkoj luci te su dva obližnja velika žitna terminala morala obustaviti rad.
Ukrajinska sigurnosna služba SBU opisujući napad kao akciju od “strateške značitbe”, priopćila je da su snage Kijeva napale pomorsku vojnu luku u Novorosijsku dronovima i projektilima te da su pogođene fregate, korveta. Sve zajedno do sada je (s ova 4) uništeno 38 ruskih ratnih brodova iz Crnomorske flote i dvije podmornice. Što je više od polovice brodova iz flote, pitanje je koliko ih još imaju ispravnih u plovnom stanju?!
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da su pogođene dvije ruske fregate, korveta i veliki desantni brod, i druga plovila.
Napadom dronovima na rusku luku Ust-Lugu na Baltičkom moru, koja je glavno središte izvoza energenata iz Rusije izbili su požari uz ogromne plamene buktinje i vatrometne eksplozije. U luci je sve gorilo poput kakve apokalipse.
U Lenjingradskom okrugu na području oko luke Ust-Luge, koje je jedno od ključnih i najvećih ruskih središta za izvoz nafte, naftnih derivata i ukapljenog plina Ukrajinci su u srijedu izveli osvetnički napad u kojem su uništeni glavni plinski spremnici i terminali i još mnogo toga. Razmjeri štete odmah nakon napada nisu bili jasni, koji je nastavak ukrajinskih napada na ruske pogone za preradu i izvoz nafte te rute za otpremu žitarica, u nastojanju da se Moskvi uskrate prihodi i prisili je da zaustavi rat. sudjeluje u oblikovanju europske sankcijske politike. Trenutno vidimo sanacijsku sposobnost Ukrajine da dalekometnim udarima može pogoditi bilo koji industrijski i energetski objekt u Rusiji.
Tako je u napadu dalekometnim projektilima na ruski grad Samaru pogođen i znatno oštećen Raketno-kozmički centar “Progres” (RCC Progress), ključno postrojenje državne tvrtke Roscosmos. U napadu je zabilježen ogroman požar, dok su lokalne vlasti potvrdile štetu na industrijskoj infrastrukturi.
Detalji napada i ciljevi
Lokacija: Samara, Rusija (udaljenost oko 900 km od ukrajinske granice).
Datum napada: Noć s 14. na 15. kolovoza 2026. godine.
Pogođeni subjekt: Centar “Progres” – jedino mjesto serijske montaže raketnih obitelji Sojuz-2 u Rusiji.
Uporabljeno oružje: Prema navodima, upotrebljene su ukrajinske krstareće rakete tipa FP-5 Flamingo.
Dodatna meta: u istom trenutku pogođena je i vojna zračna luka Savaslejka (oko 700 km od granice).
Značitba centra “Progres”
Proizvodi lansirne rakete Sojuz koje se rabe za opskrbu satelita u orbiti i lansiranje vojnih izviđačkih satelita.
Gradski i obavještajni izvori navode moguću štetu u pogonima za elektroniku i opremu raketa. U neposrednoj blizini pogođene tvorničke zone nalazi se i tvornica zrakoplova Aviakor.
Očekivao se razoran kolovoz u Rusiji
Koliko će biti bolni i uništavajući ukrajinski kolovoški sankcijski napadi na ruske vojna industrijska postrojenja i tvornice, vjerojatno će posljedice sve više osjećati ruski narod i kremljski dužnosnici ?!
Iako bi Rusija do kraja ove godine možda uspjevala pronaći alternativna rješenja za održivost svoje vojno industrijske proizvodnje i ako joj se unište ključne tvornice poput “Progres” i “Aviakor” čak i u slučaju ograničenog pristupa određenim komponentama iz inozemstva.
Iako je malo vjerojatno da bi novi EU sankcijski pritisak i planovi usmjereni protiv Rusije mogli utjecati na njezinu vojnu i gospodarsku snagu, jer Putinova država ima vlastitu industriju, resurse i sposobnost zamijeniti uvezene komponente.
Ali EU novi 22 paket sankcije protiv Rusije ne priječi Ukrajni da odgovori na učestale ruske napade svojom novom sanacijskom strategijom dalekometnim udarima po ključnim ruskim industrijskim postrojenjima.
Makar ni najmoćniji svjetski čimbenici, poput SAD-a tijekom Hladnog rata, nisu uspjeli zaustaviti razvoj sovjetske (tj. ruske i ukrajinske) vojne industrije, koja se 1990-ih u potpunosti razdvojila. Takav cilj ni tijekom protekle 4 i pol ratne godine Rusija kao brutalan agresor ne može ostvariti protiv ukrajinske vojne industrije, jer ruska u odnosu na ukrajinsku novotehnologijsku postaje sve slabija, iako još uvijek posjeduje koliko toliko snažnu vojnu industriju !
Obje zaraćene države nasljednice su Sovjetskog Saveza, pa kao takve održavaju tradiciju i iskustvo snažnih vojnih industrijskih mogućnosti i razvoja oružja u kojima se uz komponente proizvode i djelovi za razne vrsta oružja, pa čak i za najnovije (kao što Ukrajinci oblikuju dronove s umjetnom inteligencijom).
Rusija kao 3 i pol puta mnogobrojnija i 25 puta prostranija od Ukrajine raspolaže sa znatno više tvornica i vojnih industrijskih kapaciteta u kojima se danonoćno proizvode komponente ili razne vrste ruskih oružja, koje su ove godine postale učestale mete dalekometnim naletima ukrajinskih programiranih dronova ili balističkih raketa da ih unište ili oštete kljućna postrojenja.
Obje države rasplažu s ogromnim proizvodnim mogućnostima dronova kao novim oružjima, pa čak i raketnih projektila, iako je Rusija većinu svojih dalekometnih raketnih sustava i prije invazije na Ukrajinu imala. Za razliku od nje Ukrajina je svoju vojnu industriju dronova i raketa u ratu razvijala i stvorila na osnovu svog zanja, iskustva i sposobnosti.
Bez obzira što Putin i mnogi rusofili govore, Ukrajina je tijekom proteklih ratnih godina razvila nova vrlo napredana oružja kojima odlučno brani svoju stranu bojišnice, zaustavila proljetnu i ljetnu ofenzivu i mjestimično odbacuje neprijatelja oslobađajući svoja državna područja. Iako je Ukrajina još uvijek uvelike ovisna o potpori svojih saveznika, ona je u ratu samostalno razvila svoju industriju dronova i novih krstarećih i balističkih raketnih projektila koji se primjenjuju u napadačkim akcijama na bojištima i podalje u pozadini i duboko unutar Rusije, te su tako sa svojm dakekometnim oružjima djelovali u napadačkoj akciji od utorka na srijedu na ratne brodove u luci u Novorusijsku te u srijedu na plinska postrojenja u luci Ust Luga na baltičkom sjeverozapadnim djelu Rusije.
Ukrajinskim napadom na rusku crnomorsku luku Novorosijsk pogođeni su ruski ratni brodovi u mornaričkoj luci te su dva obližnja velika žitna terminala morala obustaviti rad.
Ukrajinska sigurnosna služba SBU opisujući napad kao akciju od “strateške značitbe”, priopćila je da su snage Kijeva napale pomorsku vojnu luku u Novorosijsku dronovima i projektilima te da su pogođene fregate, korveta. Sve zajedno do sada je (s ova 4) uništeno 38 ruskih ratnih brodova iz Crnomorske flote i dvije podmornice. Što je više od polovice brodova iz flote, pitanje je koliko ih još imaju ispravnih u plovnom stanju?!
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da su pogođene dvije ruske fregate, korveta i veliki desantni brod, i druga plovila.
Napadom dronovima na rusku luku Ust-Lugu na Baltičkom moru, koja je glavno središte izvoza energenata iz Rusije izbili su požari uz ogromne plamene buktinje i vatrometne eksplozije. U luci je sve gorilo poput kakve apokalipse.
U Lenjingradskom okrugu na području oko luke Ust-Luge, koje je jedno od ključnih i najvećih ruskih središta za izvoz nafte, naftnih derivata i ukapljenog plina Ukrajinci su u srijedu izveli osvetnički napad u kojem su uništeni glavni plinski spremnici i terminali i još mnogo toga. Razmjeri štete odmah nakon napada nisu bili jasni, koji je nastavak ukrajinskih napada na ruske pogone za preradu i izvoz nafte te rute za otpremu žitarica, u nastojanju da se Moskvi uskrate prihodi i prisili je da zaustavi rat.
Advertisements
Advertisements
Advertisements
Advertisements
