Christine Lagarde želi naslijediti Schwaba: Moć iza Davosa dobiva novo lice.
Christine Lagarde bi nakon svog mandata na čelu Europske središnje banke mogla preuzeti vodstvo još jedne od najutjecajnijih međunarodnih institucija. Prema izvješću Neue Zürcher Zeitunga, na koje se poziva i Reuters, predsjednica ECB-a izjavila je tijekom sastanka upravnog odbora Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u blizini Ženeve da je načelno „spremna služiti“ ako bude izabrana na vodeću funkciju u WEF-u.
Time se u središtu rasprave o nasljeđivanju našla žena koja već desetljećima zauzima ključne položaje u međunarodnoj financijskoj i gospodarskoj politici: bivša francuska ministrica gospodarstva i financija, bivša čelnica Međunarodnog monetarnog fonda i od 2019. predsjednica Europske središnje banke, piše Uncutnews.
Prijestolje koje je Klaus Schwab ostavio iza sebe
Nakon povlačenja dugogodišnjeg osnivača WEF-a Klausa Schwaba, Svjetski ekonomski forum nalazi se u prijelaznoj fazi.
Upravnim odborom trenutačno zajednički upravljaju André Hoffmann i Larry Fink. Hoffmann potječe iz obitelji vlasnika farmaceutskog koncerna Roche i dugo je bio član njegova upravnog odbora. Fink je, pak, čelnik najvećeg svjetskog upravitelja imovinom BlackRocka.
Na čelu WEF-a tako se već nalaze predstavnici dvaju iznimno utjecajnih gospodarskih sektora: međunarodnih financijskih tržišta i farmaceutske industrije.
Lagarde bi se bez problema uklopila u tu strukturu moći.
Već je nekoliko mandata članica upravnog odbora Svjetskog ekonomskog foruma, a sada se otvoreno spominje kao moguća kandidatkinja za buduće vodstvo.
Međutim, čini se da neposredna primopredaja predsjedničke funkcije još nije na dnevnom redu. Fink i Hoffmann navodno će voditi WEF sve do godišnjeg sastanka u Davosu u siječnju 2027. Kada će nakon toga biti donesena odluka o novom stalnom vodstvu, zasad nije poznato.
Lagardeina prošlost: 2016. proglašena krivom – ali nije kažnjena
U Lagardeinoj političkoj biografiji nalazi se i jedno značajno poglavlje koje se u njezinoj današnjoj karijeri često samo usputno spominje.
Godine 2016. proglasio ju je francuski Cour de justice de la République krivom zbog nemara u vezi s takozvanim slučajem Tapie. Slučaj se odnosio na spornu arbitražnu odluku iz vremena kada je Lagarde bila francuska ministrica financija, kojom je poduzetniku Bernardu Tapieu i s njim povezanim stranama iz javnih sredstava dodijeljeno više od 400 milijuna eura.
Sud je Lagarde proglasio krivom po jednoj točki optužnice zbog nemara. Međutim, nije joj izrečena kazna. Unatoč presudi, Lagarde je tada ostala na čelu Međunarodnog monetarnog fonda. Kasnije je preuzela vodstvo Europske središnje banke.
Kritike na račun Lagarde: digitalni euro i financijska kontrola
Moguća odluka o imenovanju već izaziva kritike. Znanstvenik na području zdravstva Sam Brokken izjavio je:
„Osuđena Lagarde, koja se zalaže za digitalne identifikacijske dokumente i ograničavanje financijske slobode, kandidira se za predsjednicu WEF-a. Svaka vlada koja ozbiljno shvaća suverenitet i slobodu svog stanovništva trebala bi prekinuti sve veze s ovim globalističkim pokretom.“
Neovisno o ovoj polemičnoj ocjeni, točno je da Lagarde pripada najistaknutijim zagovornicima digitalnog eura. Pod njezinim vodstvom ECB već godinama nastavlja s tim projektom. Digitalni euro trebao bi postati digitalni oblik novca središnje banke i, prema ECB-u, nadopunjavati gotovinu, a ne je zamijeniti.
Kritičari unatoč tome vide znatne rizike za zaštitu podataka i financijsku slobodu. Posebno se kontroverznim smatra pitanje kakve bi tehničke mogućnosti nadzora u načelu mogla stvoriti potpuno digitalna valuta središnje banke.
Međutim, potrebno je napraviti važnu razliku: ECB izričito navodi da digitalni euro neće postati „programirivi novac“, čija bi uporaba, primjerice, od strane središnje banke bila ograničena na određene proizvode ili razdoblja.
Unatoč tome, zabrinutost zbog takvog razvoja i dalje je jedna od središnjih točaka kritike u raspravi o digitalnim valutama središnjih banaka (CBDC).
Lagarde i WEF – politički gledano, uklapa se
Ni sadržajno Lagardein prelazak u Davos teško da bi predstavljao prekid. Svjetski ekonomski forum već se godinama intenzivno bavi digitalnim identitetom, digitalizacijom financijskog sustava, umjetnom inteligencijom, klimatskom politikom i transformacijom svjetskog gospodarstva.
Posebno je poznata inicijativa „Great Reset“, koju su zagovarali Klaus Schwab i WEF, a kojom se Forum tijekom pandemije koronavirusa zalagao za temeljito gospodarsko i društveno preuređenje nakon krize.
Za kritičare je WEF stoga simbol sve snažnijeg ispreplitanja političke moći, međunarodnih organizacija i multinacionalnih korporacija. Zagovornici ga, s druge strane, vide kao forum na kojem vlade, poduzeća, znanstvena zajednica i civilno društvo mogu zajednički raspravljati o prekograničnim problemima.
U svakom slučaju, WEF nije demokratski izabrana institucija. Upravo je zato pitanje njegova vodstva politički zanimljivo.
Nasljeđivanje iza zatvorenih vrata
Posebno je zanimljivo kako bi se, prema svemu sudeći, moglo urediti Schwabovo nasljeđivanje.
Prema izvješću, predsjednik Singapura Tharman Shanmugaratnam tijekom sastanka predložio je da se novo vodstvo izabere iz postojećih redova. Navodno postoji dovoljno prikladnih kandidata.
Time bi se moglo odustati od širokog vanjskog postupka odabira.
To je načelno pravo privatne zaklade. Istodobno, međutim, pokazuje posebnu prirodu Svjetskog ekonomskog foruma: o vodstvu organizacije koja okuplja šefove država, središnje bankare, ministre i čelnike najvećih svjetskih korporacija na kraju odlučuje relativno malen krug ljudi unutar same organizacije.
Nema izbora.
Nema javnog glasovanja.
Nema izravnog demokratskog legitimiteta.
Upravo s obzirom na golem politički utjecaj WEF-a, ovakav način izbora legitimna je tema za javnu kritiku.
Sam WEF, prema izvornom izvješću, nije odgovorio na pitanja povezana s tim.
Hoće li Lagarde prijevremeno napustiti ECB?
Drugo pitanje zasad ostaje potpuno otvoreno.
Lagardein mandat na mjestu predsjednice ECB-a traje do 31. listopada 2027. Još prošle godine izjavila je da svoj mandat želi odraditi do kraja. Ako se toga bude držala, neposredan prelazak u Davos teško bi bio moguć.
Ako bi WEF ipak želio Lagarde ranije angažirati u svom vodstvu, morala bi prijevremeno napustiti svoju funkciju u Europskoj središnjoj banci. Zasad nema potvrde da se to planira.
Jedino što je zasad sigurno jest da je Lagarde izjavila da je načelno spremna.
Od ECB-a do Davosa: mreže ostaju iste
Upravo zato je ovo moguće imenovanje politički zanimljivije od uobičajene promjene na čelnoj poziciji.
Bivša francuska ministrica postaje direktorica Međunarodnog monetarnog fonda, potom predsjednica Europske središnje banke, a nakon toga bi mogla doći na čelo Svjetskog ekonomskog foruma.
Uz nju se ondje, kao predstavnici globalne gospodarske moći, nalaze Larry Fink, čelnik BlackRocka, i André Hoffmann iz obitelji koja je vlasnik Rochea.
To na dojmljiv način pokazuje koliko je malen krug ljudi koji prelaze iz vlada u središnje banke, međunarodne organizacije i globalne gospodarske institucije, i obrnuto.
Upravo zato bi mogući Lagardein dolazak na čelo WEF-a u Davosu vjerojatno mogao izazvati rasprave koje bi daleko nadilazile samo kadrovsku odluku.
Klaus Schwab možda će nestati sa scene – ali mreža financijske moći, korporacija, središnjih banaka i politike, čiji je Davos simbol kao nijedno drugo mjesto, možda će samo dobiti novo lice.
