Nedavno izvješće Svjetskog ekonomskog foruma, nevladine organizacije koja promiče javno-privatna partnerstva o globalnim pitanjima, i Oliver Wyman, konzultantske tvrtke, predviđa da će rastuće temperature “izložiti ogroman pritisak na globalne zdravstvene sustave” u nadolazećim godinama. Klimatske promjene uzrokovat će 14,5 milijuna dodatnih smrti do 2050. godine, navodi se u izvješću, i potaknuti ekonomske gubitke od 12,5 trilijuna dolara. Sustavi zdravstvene zaštite – bolnice, hitne službe, liječnici i medicinske sestre – također će morati osigurati dodatnih 1,1 trilijuna dolara za medicinsku skrb do sredine stoljeća zbog (pogađate) klimatskih promjena.

Ti će se izazovi najjače osjetiti na globalnom jugu, gdje su zdravstveni resursi već ograničeni, a vladama nedostaje kapaciteta za odgovor na kaskadne klimatske utjecaje kao što su sve veće poplave, toplinski valovi i oluje, navodi WEF. Prema izvješću, središnja Afrika i južna Azija dvije su regije koje su posebno osjetljive na preklapanje sve većih prijetnji zdravlju, klimi i ograničenim resursima.

“Klimatske promjene mijenjaju krajolik morbiditeta i smrtnosti”, kaže se u izvješću. “Posljedice klimatskih promjena bit će najviše pogođene najranjivijim populacijama, uključujući žene, mlade, starije osobe, skupine s nižim prihodima i teško dostupne zajednice”, ističu stručnjaci WEF-a.

Ukupno, izvješće je identificiralo šest vremenskih događaja koji će najvjerojatnije uzrokovati negativne zdravstvene posljedice: poplave, suše, šumski požari, porast razine mora, tropske oluje i toplinski valovi. Autori su ispitali izravne i neizravne učinke svakog od tih događaja.

Teret neizravnih utjecaja daleko je nadmašio izravne učinke. Na primjer, poplave mogu pokrenuti klizišta koja ozljeđuju i ubijaju ljude tijekom ili neposredno nakon poplave. Ali dugoročni učinci poplava ubijaju više ljudi. Poplave uništavaju obale, oštećuju infrastrukturu i ubijaju usjeve, što zauzvrat doprinosi širenju staništa komaraca, povećava vlagu i vlagu u zraku i potiče nesigurnost hrane. Slijede zarazne bolesti, bolesti dišnog sustava, pothranjenost i psihički problemi. Izvješće predviđa da će najveće zdravstvene posljedice ekstremnih oborina i poplava u središnjoj Africi i jugoistočnoj Aziji, dvjema regijama koje se suočavaju s najgorim posljedicama klimatskih poplava, biti malarija ili posttraumatski stresni poremećaj. Ekonomski učinak ovih bolesti i drugih zdravstvenih problema povezanih s poplavama dosegnut će 1,6 trilijuna dolara, prema WEF-u.

Izvješće WEF-a pokazalo je da će poplave, koje predstavljaju najveći rizik od smrtnosti uzrokovanih klimatskim promjenama, usmrtiti oko 8,5 milijuna ljudi diljem svijeta do sredine stoljeća zbog klimatskih promjena. Suše povezane s ekstremnim vrućinama, drugim najvećim uzrokom klimatske smrtnosti, dovest će do više od 3 milijuna dodatnih smrti. Izvješće procjenjuje da bi dodatnih 500 milijuna ljudi moglo biti izloženo vektorskim bolestima kao što su malarija, denga groznica i virus Zika do 2050., mnogi od njih u regijama koje se danas obično ne moraju boriti s tim bolestima, poput Europe i Sjedinjene Države. Autori su napravili ove projekcije koristeći srednji klimatski scenarij, u kojem vlade nastavljaju sporo, zaustavljivo napredovati prema ispunjavanju međunarodnih klimatskih ciljeva. Ako se uporaba fosilnih goriva nastavi nesmanjenom brzinom ili ako se dodatno poveća do 2050. godine, zdravstvene posljedice klimatskih promjena bit će puno teže i milijuni ljudi će umrijeti.

Tako WEF zaključuje da će korištenje fosilnih goriva dovesti do milijuna smrti iako nema odgovarajuće zamjene, iako podaci to ne idu u prilog, čak suprotno, ako ljudi nemaju pristup jeftinoj energiji u dovoljnim količinama, industrija a opskrba hranom će propasti. Koliko bi to smrti izazvalo!?

Daniel R. Brooks, profesor evolucijske biologije na Sveučilištu u Torontu i autor knjige o klimatskim promjenama i novim bolestima, rekao je za Grist da je ohrabrujuće da poslovno orijentirane institucije poput Svjetskog ekonomskog foruma počinju primjećivati ​​izravne i trajni zdravstveni učinci klimatskih promjena. No istaknuo je da je potrebno više rada kako bi se uhvatio puni opseg tereta klimatskih promjena za javno zdravlje. “Ovi zapanjujući brojevi zapravo su konzervativni”, rekao je Brooks, koji nije bio uključen u istraživanje.

Glavne epidemiološke slijepe točke pokrivaju veći dio Afrike, jugoistočne Azije i druge dijelove svijeta koji su povijesno imali nedostatak resursa za prikupljanje i objavu zdravstvenih i klimatskih podataka, navodi WEF. To znači da studije koje koriste postojeće podatke za izradu svojih projekcija, kao što je ovo izvješće učinilo, nužno propuštaju velik dio slike. “Imperativ je prepoznati da stvarni broj oluja može biti podcijenjen zbog nedostatka sveobuhvatnih podataka za bilježenje neizravnih učinaka”, priznaje izvješće u odjeljku o učincima tropskih oluja na zdravlje. “To se posebno odnosi na ljude s niskim primanjima i druge ranjive skupine stanovništva, navodi Svjetski ekonomski forum.

Razvijene zemlje već su naoružane velikim dijelom informacija i mnogim alatima potrebnim za sprječavanje masovnih žrtava koje predviđa izvješće, u prijevodu slušaju agendu WEF-a. Autori su ocrtali višestruki pristup koji bi te zemlje mogle poduzeti. Prvi korak je očit i bitan: Smanjite emisije stakleničkih plinova što je brže moguće. Svaki deseti izbjegnuti stupanj zagrijavanja odgovara stotinama tisuća spašenih života diljem svijeta. “Sveti gral leži u prevenciji”, rekao je Rolf Fricker, partner u Oliver Wimanu i koautor izvješća. – Ovo je najvažnije.

Vlade također moraju tretirati klimatske promjene kao javnozdravstvenu krizu i posvetiti resurse osnivanju klimatskih i zdravstvenih ureda koji će voditi politiku i usmjeravati resurse tamo gdje su potrebni, navodi se u izvješću WEF-a. Sjedinjene Države primjer su zemlje koja je započela takav proces 2021. godine uspostavom Ureda za klimatske promjene i zdravstvenu jednakost, koji čeka sredstva Kongresa za početak rada na procjeni i odgovoru na rizike koje klimatske promjene predstavljaju za Amerikance ‘ zdravlje. Sjedinjene Američke Države su u tom pogledu svojevrsna iznimka. Na primjer, Fricker, koji živi u Njemačkoj, rekao je da njegova vlada nije ni počela kvantificirati zdravstvene rizike klimatskih promjena, unatoč tome što se posljednjih godina suočava s velikim problemima poplava i sve jačim toplinskim valovima. Ti klimatski utjecaji dovode u opasnost bolnice, klinike i druge dijelove njemačkog zdravstvenog sustava, kaže Fricker.

U zemljama u razvoju, gdje ne postoje resursi za uspostavljanje i financiranje takvih operacija, bogatije vlade, zaklade i privatne tvrtke moraju uskočiti kako bi popunili prazninu, rekao je Fricker. Zaklada Billa i Melinde Gates uložila je desetke milijuna dolara u taj napor, a druge zaklade rade sličan posao, ali opseg ulaganja mora eksponencijalno rasti. Mali dio već ograničenog međunarodnog financiranja prilagodbe klimatskim promjenama koje su bogate zemlje obećale globalnom jugu namijenjen je zdravstvenim projektima. Više financiranja omogućilo bi rizičnim zemljama da svoje bolnice i klinike učine otpornijima na klimatske promjene, skladište lijekove i cjepiva koja mogu zaštititi ljude od predviđenog porasta vektorskih i proljevastih bolesti, prikupljaju podatke o tome kako klimatske promjene utječu na javnost i educirati zajednice o opasnostima koje dolaze, prema WEF-u.

Prošlog su tjedna Barbados, Fidži, Kenija, Ujedinjeno Kraljevstvo i nekoliko drugih zemalja predložile nacrt rezolucije o klimatskim promjenama i zdravlju koji poziva članice Ujedinjenih naroda da ulažu u neka od rješenja predloženih u izvješću Svjetskog gospodarskog foruma. Nacrt, koji bi mogao biti usvojen u proljeće na 77. Svjetskoj zdravstvenoj skupštini — tijelu Svjetske zdravstvene organizacije za donošenje odluka — predlaže da države provode periodične klimatske i zdravstvene procjene, provode nadzor nad bolestima i surađuju s drugim vladama na klimatskim promjenama i ljudskom zdravlju . Nacrt bi, ako bude usvojen, označio povijesni i važan korak prema zaštiti ljudi od utjecaja predviđenih u izvješću. Brooks, profesor na Sveučilištu u Torontu, nada se da će 2024. proizvesti značajan napredak u klimatsko-zdravstvenoj krizi. “Ne samo da imamo velik broj izazova s ​​kojima se pojedinačno suočavaju stvarno pametni ljudi”, rekao je, “već se svi ti izazovi povezuju i utječu jedni na druge.”

Nije dovoljno samo širiti strah od sljedeće pandemije izazvane virusom ili bakterijom, već nam sada klimatske promjene donose i bolesti, kao i za vrijeme Covida gdje je postojala jedna središnja uprava u kojoj su morale sudjelovati sve zemlje svijeta i poštivati ​​pravila i ovoga puta sve vlade svijeta moraju slijediti agendu klimatskih promjena, odnosno ograničenja nametnuta stanovništvu. Strah se nikada ne smije zanemariti kao učinkovito sredstvo za uvođenje novih mjera koje su, ako straha nema, neprihvatljive.