Zemlja snova ili zemlja projekta “Veliki reset”?! Prije će biti ovo drugo jer ako imate gotovinu, a ne digitalni izvor plaćanja vrlo lako ćete ostati gladni. Ali najgore tek dolazi jer prilikom digitalnog plaćanja vaša kupnja je poznata vlastima kao i vaša potrošnja, a nakon toga dolazi kineski sustav društvenog bodovanja.
Kako prenose mediji, Švedska je trenutno “najnaprednija” zemlja na svijetu kada je u pitanju bezgotovinsko plaćanje, a švedske banke su predvodnice tog trenda. Čitavi sektori, primjerice javni prijevoz, više uopće ne primaju gotovinu. Općenito, velika je vjerojatnost da švedske trgovine, restorani, muzeji, hoteli, razne uslužne djelatnosti i javne ustanove neće primati gotovinu, odnosno da će kupac ostati bez robe ili usluge ako nema neki oblik digitalno plaćanje.
Čak ni porezna uprava neće primiti gotovinu, što neki smatraju apsurdnim i pitaju se zašto Vlada ne želi primiti novac koji je sama tiskala. Jedine ustanove koje su zakonski obvezne primati gotovinu prilikom plaćanja participacije su bolnice.
Nedavno istraživanje Švedske središnje banke pokazalo je da je tek osam posto građana posljednju kupnju platilo kovanicama ili novčanicama. Taj je postotak prije samo deset godina iznosio 40 posto.
Čak su i starije osobe, za koje se smatra da teško prihvaćaju digitalne programe, uglavnom prestale koristiti gotovinu. Udio osoba u dobi od 65 do 84 godine koji kažu da su za posljednju kupnju koristili gotovinu pao je na devet posto, u odnosu na 16 posto prije samo dvije godine. Vjeruje se da su mnogi stariji građani prešli na digitalno plaćanje s dolaskom pandemije covida19.
Većina građana Švedske nikad nije držala veće novčanice, poput 500 ili 1000 kruna, i često nemaju pojma kako one izgledaju. Općenito, u Švedskoj je sasvim normalno i uobičajeno živjeti godinama bez ijednog novčića ili novčanice u novčaniku. U posljednje vrijeme ubrzano nestaju fizičke, plastične kreditne i debitne kartice, a zamjenjuju ih digitalne i mobilne verzije, kao i razni drugi oblici instant digitalnog plaćanja poput čipova ugrađenih u vanjski dio ruke.
Ukupna švedska gotovina danas iznosi otprilike 80 milijardi kruna ili oko sedam milijardi eura, no to je tek nešto više od jedan posto ukupne novčane mase. Analitičari očekuju da će za petnaestak godina gotovina potpuno izumrijeti i da će Švedska, vjerojatno prva u svijetu, postati bezgotovinsko društvo.
Gotovina se smatra nepotrebnim troškom i sigurnosnim rizikom, kao i stalnom metom krivotvorina. Osim toga, digitalne transakcije lakše je kontrolirati.
Međutim, nisu svi oduševljeni bezgotovinskim društvom. Godinama se vodi rasprava o tome je li zakonito odbiti gotovinu kao sredstvo plaćanja. Iako zakon kaže da su “novčanice i kovanice koje izdaje Riksbank zakonito sredstvo plaćanja”, bivši glavni pravni službenik Švedske središnje banke, Erik Friberg, založio se za pravo trgovaca da odbiju gotovinu:
„Kupnja u trgovinama u biti predstavlja sklapanje ugovora između dvije strane. Trgovine mogu iz tog ugovornog odnosa iznijeti gotovinu, odnosno kupcima mogu slobodno prezentirati svoje uvjete kupnje.”
Osim zakonskih prepreka, postoje i ozbiljniji argumenti za zadržavanje gotovog novca u optjecaju. Naime, rat u Ukrajini pokazao je u kakvim se problemima može naći digitalizirano društvo kada odjednom nestane struje i interneta.
Novčanice i kovanice i dalje služe kao rezervni sustav ako elektroničko sredstvo plaćanja prestane funkcionirati. Ali s manje Šveđana koji plaćaju novčanicama, infrastruktura povezana s gotovinom, poput bankomata ili blindiranih vozila za prijenos novčanica, više ne bi mogla podnijeti nagli povratak gotovini.
“Ukoliko dođemo u kriznu situaciju i ljudi opet moraju koristiti gotovinu, važno je zadržati gotovinski sustav kao rezervno rješenje. Inače ćemo imati društvo koje ne funkcionira”, rekao je bivši viceguverner Riksbank Henri Ohlsson za švedsku nacionalnu televiziju.
Ovakva agenda provodi se iu drugim zemljama u okruženju
Susjedne skandinavske zemlje također bilježe trend napuštanja gotovine, ali je ne prihvaćaju bez reakcije. U Danskoj postoji zakon koji nalaže da su sve trgovine s osobljem dužne primati gotovinu, uz određene iznimke noću.
U Norveškoj vlada također predlaže pooštravanje zakona o gotovini.
U Švedskoj već godinama postoji Cash Movement, organizacija koja se bori protiv nestanka gotovine u javnosti i upozorava da Švedska nije predvodnik trenda, već da je usamljena u ekstremnoj digitalizaciji plaćanja.
Kako bi ukazali na potrebu zadržavanja novčanica i kovanog novca u optjecaju, Cash Movement je uveo nagradu za svakoga tko se u tome ističe. Novčanu nagradu od 10.000 kruna (nešto manje od tisuću eura) ove je godine osvojio kiosk na željezničkom kolodvoru u Köpingu koji je nastavio prodavati karte za gotovinu čak i nakon što su Švedske državne željeznice (SJ) ukinule takvu mogućnost.
Predsjednik Cash Movementa Björn Eriksson upozorava da je lako pratiti živote građana u situaciji kada se svaka kupnja digitalno bilježi.
“Sljedeći korak mogao bi biti sustav društvenog ocjenjivanja, što znači da vas tvrtke ili vlade nagrađuju ili kažnjavaju ovisno o tome što radite. U najmanju ruku, neugodan razvoj događaja koji je već postao stvarnost u Kini”, rekao je Erikson.
Dodao je da švedski napredak u korist digitala mora prestati.
„Drago nam je što razvijamo nove pametne metode plaćanja i aplikacije te potičemo financijsku tehnologiju. Ali ne bismo trebali potpuno razgraditi analogni sustav koji imamo i za koji znamo da radi u svim situacijama“, ističe Erickson.
