“Izvješće o budućnosti radnih mjesta 2023. ” Svjetskog ekonomskog foruma bavi se promjenama u svijetu rada uslijed tehnološkog razvoja. Studija je pokazala da će uredska i tajnička zanimanja kao što su bankovni službenici, blagajnici i prodavači karata, službenici za unos podataka, poštanski radnici te administrativni i izvršni tajnici pretrpjeti najveće gubitke u sljedećih pet godina u usporedbi s danas: do 2027. oko 26 milijuna poslova će u tim poljima u cijelom svijetu nestati. Izvješće pokazuje da će tehnologija i dalje biti pokretačka snaga u transformaciji radnog mjesta. Nove tehnologije automatizirat će mnoge poslove, a istodobno će se pojaviti nova radna mjesta u područjima poput umjetne inteligencije, robotike i analize podataka.

Utjecaj na svijet rada je globalan i utječe i na SAD i na EU. U SAD-u bi do 2028. moglo biti izgubljeno oko 17 milijuna radnih mjesta, dok bi u EU moglo biti pogođeno oko 12 milijuna radnih mjesta. Globalno bi oko 75 do 85 milijuna radnih mjesta moglo biti izgubljeno zbog automatizacije. No, otvaraju se i nova radna mjesta u područjima poput umjetne inteligencije, robotike i analize podataka. Izvješće pokazuje da će potražnja za radnom snagom porasti u nekim sektorima, poput tehnologije, zdravstva i obnovljivih izvora energije, dok bi radna mjesta mogla biti izgubljena u drugim sektorima, poput maloprodaje i proizvodnje.

Sektori i zanimanja koji bi mogli biti posebno pogođeni uključuju proizvodnju, gdje bi mnoge fizičke poslove mogli zamijeniti roboti. I u maloprodaji bi se mnoga radna mjesta mogla zamijeniti automatiziranim sustavima. S druge strane, potražnja za radnicima u zdravstvenom sektoru, posebice u njegovateljima, vjerojatno će rasti zbog starenja stanovništva i demografskih promjena. Vjerojatno će se otvoriti i mnoga radna mjesta u tehnološkom sektoru jer se u mnogim tvrtkama gura digitalizacija i automatizacija radnih procesa.

Digitalizacija je u porastu

Izvješće također pokazuje da su karantene zbog Covida već ubrzale promjene u svijetu rada, povećavajući potrebu za brzom prilagodbom i otpornošću u svijetu rada. Politički motivirani kućni pritvori ljudi doveli su do toga da su mnoge tvrtke bile prisiljene digitalizirati svoje radne procese i uvesti rad na daljinu. To također ima implikacije na sigurnost posla i radne uvjete jer mnogi radnici sada rade od kuće i imaju fleksibilno radno vrijeme.

Kako bi napredovali u ovom radnom okruženju koje se brzo mijenja, radnici moraju stalno ažurirati svoje vještine i znanja. U izvješću se ističe da će porasti potražnja za vještinama poput umjetne inteligencije, analize podataka i računalstva u oblaku. Meke vještine kao što su kritičko razmišljanje, vještine rješavanja problema i timski rad također su važne vještine u budućnosti. Tvrtke i vlade stoga moraju osigurati da radnici imaju pristup mogućnostima obuke kako bi poboljšali svoje vještine i prilagodili se promjenama u svijetu rada.

Klimatsko ludilo i radna mjesta

Takozvani “ESG standardi” u vezi s obnovljivim energijama i dekarbonizacijom gospodarstva stoga će također imati važnu ulogu u odnosu na svijet rada. No, ne nužno samo na bolje, jer intervencije u gospodarstvu u ime nove klimatske religije mogu također kočiti gospodarski rast.

“Najveći utjecaj na otvaranje i gašenje radnih mjesta dolazi od ekoloških, tehnoloških i ekonomskih trendova. Među navedenim makro trendovima, tvrtke predviđaju da će najjači neto učinak otvaranja radnih mjesta doći od ulaganja koja olakšavaju korporativni prijelaz na zelene tehnologije, šire usvajanje ESG standarda i veću lokalizaciju opskrbnih lanaca, iako će rast broja radnih mjesta u svakom slučaju biti neutraliziran djelomičnim preseljenjem radnih mjesta”, stoji u izvješću.

U svakom slučaju, bit će i golemih promjena u tom pogledu – primjerice u prometnoj industriji ili u proizvodnji energije. Premještanje investicija kao dio nove klimatske doktrine nije bez odgovarajućih učinaka na gospodarstvo i svijet rada.