Adib je rekao da prvi upiti za primjenu njegove tehnologije nisu dolazili iz područja zdravstva. On i njegov tim pokušali su usmjeriti razvoj prema zdravstvenoj skrbi i samovozećim automobilima. Istodobno je priznao da se kasnija uporaba može samo ograničeno kontrolirati te da zakoni moraju pratiti tehnološke mogućnosti. Riječ je o značajnom proturječju između deklariranog cilja primjene tehnologije u korisne svrhe i teškoće ograničavanja njezine uporabe koju je i sam istaknuo.

Moguće primjene, prema prikazu, obuhvaćaju personalizirani zdravstveni nadzor, upravljanje skladišnim zalihama i promatranje podvodnog svijeta. Senzori koji mogu registrirati osobe ili predmete iza prepreka mogli bi biti zanimljivi i policiji, graničnoj straži, carini i vojsci. Jedan konkretan komercijalni primjer već postoji: izraelska tvrtka Camero-Tech od 2022. prodaje sustav Xaver 1000, koji bi, prema proizvođaču, trebao prepoznavati žive objekte iza zidova i pružati informacije o njihovu broju, položaju i položaju tijela. To ne dokazuje da je Adibova sveobuhvatnija vizija ostvarena, ali pokazuje da otkrivanje objekata iza zidova više nije isključivo teorijska primjena. Camero-Tech opisuje sustav kao uređaj namijenjen vojsci, policiji, spasilačkim službama i obavještajnim službama.

Adibovo istraživačko područje obuhvaća, osim detekcije kroz zidove pomoću WLAN-a, 3D-lociranja i prepoznavanja gesti te rekonstrukcije ljudskih figura, i praćenje vitalnih funkcija u pametnim stanovima: disanja i otkucaja srca, mikropokreta srca, emocija i razine stresa. Tome se pridružuju mikroimplantati za povezivanje unutar tijela, senzorska tehnologija, sustavi koji se sami prilagođavaju i istraživanja o sigurnosti i privatnosti. Ostali radovi bave se RFID-tehnologijom: lociranjem, praćenjem, prepoznavanjem hrane i tekućina, popisom zaliha pomoću dronova, strojnim učenjem, robotskim hvatanjem predmeta i proširenom stvarnošću.

Podvodna istraživanja i snimanje pomoću radijskih signala također su dio tog područja rada: internet tijela, podvodne mreže bez baterija, podvodno lociranje, komunikacija povratnim raspršenjem, veze između vode i zraka, kamere bez baterija i umjetna inteligencija za podvodne primjene. U području bežičnog snimanja riječ je o 3D-rekonstrukcijama bez izravne vidljivosti, generativnoj umjetnoj inteligenciji i rekonstrukciji unutarnjih prostora. Ostali projekti obuhvaćaju robotiku i metode vizualnog učenja potkrepljivanjem, mehaničko pretraživanje te lociranje i navigaciju dronova.

WEF nije jedino mjesto na kojem se raspravlja o istraživanjima detekcije objekata iza prepreka. Američka istraživačka agencija DARPA financirala je 2018. istraživanje Sveučilišta Centralne Floride o opažanju „iza ugla”. Studija objavljena u znanstvenom časopisu Nature opisala je kako raspršujuće površine mogu prenositi određena statistička svojstva svjetlosti, što omogućuje prepoznavanje objekata čak i bez izravne vidljivosti. Istraživački projekt i studija bavili su se pasivnim pristupom koji koristi prirodno svjetlo. DARPA je 2022. najavila i program Muons for Science & Security: Program trebao je istražiti mogu li se mioni koristiti za snimanje kroz debele betonske zidove ili za lociranje prostorija duboko pod zemljom. Moguće sposobnosti predstavljene su kao istraživački cilj, a ne kao već dostupna tehnologija za operativnu uporabu.

Rasprava se dotiče i gospodarskih primjena. Umreženi senzori mogli bi pratiti robne zalihe i omogućiti digitalne putovnice proizvoda, koje u Europi dobivaju na važnosti. Koncept kružnog gospodarstva predviđa da se proizvodi djelomično iznajmljuju i nakon uporabe vraćaju proizvođačima. Tekst članka na portalu Sociable to povezuje sa sloganom WEF-a „You’ll Own Nothing and You’ll Be Happy” („Nećete posjedovati ništa i bit ćete sretni”), no ta poveznica nije dokaz da digitalne putovnice proizvoda nužno vode određenom modelu vlasništva. Slogan i događanje WEF-a stoga predstavljaju različite tvrdnje koje ne treba poistovjećivati.

WEF je od 13. do 15. listopada 2026. u Dubaiju održao svoj prvi godišnji sastanak Global Future Leaders te je, prema navodima u izvornom tekstu, prenosio devet sjednica. Najava sastanka i ostale poveznice odnose se na registracije digitalnih putovnica proizvoda u EU-u, istraživanje miona koje financira DARPA te istraživanje detekcije iza uglova koje financira DARPA.

Adib je sam istaknuo ključnu dvojbu: tehnologija može spašavati živote ili narušavati privatnost. Njegov zahtjev da zakonodavstvo mora brzo sustići tehnološki razvoj ukazuje na politički zadatak, ali ga ne rješava. Što se više različitih signala bude moglo objedinjavati, to će manje biti dovoljno regulirati samo pojedinačne senzore ili uređaje. Presudno će biti tko smije koristiti takve sustave, koje podatke oni prikupljaju i kako će osobe na koje se podaci odnose o tome biti obaviještene – pitanja na koja predavanje nije ponudilo konkretna pravila.