Tapiserija istkana nitima vremena ujedinjuje dvojicu najcjenjenijih američkih predsjednika, Abrahama Lincolna i Johna F. Kennedyja. Njihova zajednička povijesna priča, koju karakteriziraju jezivo slične okolnosti, desetljećima intrigira povjesničare, teoretičare zavjere i obične ljude.
Čini se da se zamršenost njihovih života i ostavštine protežu izvan carstva slučajnosti, kao da su izvučeni sa stranica zadivljujućeg misterioznog romana. Njihova politička putovanja, osobne tragedije i prerane smrti čine zapanjujuću paralelu koja nastavlja zaokupljati našu maštu.
Ništa nije uvjerljivije od fascinantnih paralela između dvojice najcjenjenijih predsjednika Sjedinjenih Država: Abrahama Lincolna i Johna F. Kennedyja.
Priča počinje: Naše putovanje počinje sredinom 19. stoljeća. Bila je to godina 1846. i skromni, ali uporni odvjetnik iz Illinoisa, Abraham Lincoln, zakoračio je u moćno carstvo Kongresa. Stoljeće kasnije, 1946., još jedan mladi, strastveni čovjek iz Massachusettsa, John F. Kennedy, slijedio je isti put. Obojica su, usprkos razmaku od jednog stoljeća, započeli svoj politički put, krčeći put do predsjedničke pozicije.
Utrka za predsjednika: Krećući se naprijed kroz vrijeme, i Lincoln i Kennedy izabrani su za predsjednike 1860., odnosno 1960. godine. Svaki izbor, u svom razdoblju, označio je novo poglavlje u američkoj povijesti, ispunjeno obećanjima i težnjama. U oba slučaja, na buduće predsjednike se gledalo kao na glasnike promjena, spremne izazvati status quo i neumorno raditi za prava svojih sugrađana.
Zajednički cilj: Jedna zajednička nit koja se protezala između njih dvojice bila je njihova duboka zabrinutost za građanska prava. Lincoln se slavno borio za ukidanje ropstva, što je dovelo do američkog građanskog rata. S druge strane, Kennedyjev mandat bio je obilježen njegovim energičnim promicanjem građanskih prava i njegovom predanošću okončanju rasne segregacije. Ova zajednička strast za pravdom i jednakošću naglašava srodne duše ovo dvojice vođa, razdvojenih vremenom, ali povezanih svrhom.
Tragedija u Bijeloj kući: i njihovi osobni životi bili su pokriveni nevjerojatno sličnim tragedijama. Tijekom svojih mandata u Bijeloj kući, oba predsjednika i njihove supruge pretrpjeli su nepodnošljivu bol gubitka djeteta. Ovaj osobni gubitak pod očima javnosti još je više zbližio Lincolna i Kennedyja u njihovom zajedničkom ljudskom iskustvu.
Mračni petak: Život je dobio tragičan obrat za oba predsjednika u ono što se činilo kao obični petak. I Lincoln i Kennedy ubijeni su u petak, pogođeni metkom u glavu u brutalnom prekidu njihova predsjedničkog mandata.
Tajničina priča: Ovdje slučajnost postaje jeziva. Lincolnova tajnica zvala se Kennedy, a Kennedyjeva tajnica zvala se Lincoln! Ovaj neobičan detalj izaziva gotovo poetski odjek u paralelnim životima ova dva predsjednika.
Južnjački ubojice i nasljednici: oba predsjednika, koje mnogi vole, ubili su južnjaci, što je rezultiralo time da su njihove urede naslijedili južnjaci po imenu Johnson. Andrew Johnson, koji je preuzeo dužnost nakon Lincolnove smrti, rođen je 1808., dok je Lyndon Johnson, koji je ušao na Kennedyjevo mjesto, rođen 1908.
Ubojice: Dodajući neobične paralele, John Wilkes Booth i Lee Harvey Oswald, ubojice Lincolna i Kennedyja, rođeni su u razmaku od jednog stoljeća, 1839. i 1939. Obojica su bili poznati pod svoja tri imena, a oba su imena sastavljena od petnaest slova. Ove zapanjujuće sličnosti mogu svakome poslati jezu niz kralježnicu.
Fordova veza: Ime Ford igra zanimljivu ulogu u oba događaja atentata. Lincoln je upucan u kinu nazvanom “Ford”, a Kennedy je upucan u automobilu nazvanom “Lincoln”, koji je proizveo Ford. Ova nenamjerna veza naglašava nadrealno spajanje njihovih sudbina.
Kraj ubojica: Oba su ubojice, Booth i Oswald, prerano završila prije nego što su mogli biti izvedeni pred suđenje. Njihova iznenadna smrt ostavila je mnoga pitanja bez odgovora, dodajući mističnost oko oba atentata.
Posljednji tjedan: U tjednu koji je prethodio njihovim ubojstvima, oba su predsjednika imala Monroea u svojim životima. Lincoln je bio u Monroeu, Maryland, dok je Kennedy navodno bio s Marilyn Monroe, kultnom glumicom tog doba.
The Theatre and the Warehouse: Krajnja ironija leži u činjenici da je Lincoln upucan u kazalištu, a njegov je ubojica otrčao u skladište. Suprotno tome, na Kennedyja je pucano iz skladišta, a njegov je ubojica otrčao u kazalište. Ova jeziva simetrija bila je predmet intriga i nagađanja desetljećima.
U zaključku:
Rezonantne paralele između života Abrahama Lincolna i Johna F. Kennedyja podsjećaju nas na cikličnu prirodu povijesti i beskrajni ritam svemira. Unatoč tome što žive u različitim stoljećima, odjeci njihovih života i dalje osvajaju, potiču na razmišljanje i održavaju njihova sjećanja živima u srcu Amerike.
Povijesni govor JFK-a (27. travnja 1961. godine)
Kennedyjev govor (27. travnja 1961.) održan je samo nekoliko mjeseci nakon njegove inauguracije, a samo nekoliko mjeseci prije rođenja Baracka Obame. Govor je desetljećima zbunjivao povjesničare, pisce govora i političare. Možda Kennedy nije mislio svoj govor na vrijeme u kojem je živio, nego na kasnije vrijeme, za posljednju generaciju.
Kennedy je očito nešto znao i pokušao to prenijeti javnosti 1961. godine, nedugo nakon svoje inauguracije. Njegov govor nije bio samo o “tajnim društvima”, već o “monolitnoj i nemilosrdnoj zavjeri”.
