7 vrsta hrane koje najviše oštećuju mozak i povećavaju rizik od demencije.
Nova znanstvena otkrića pokazuju da prehrana igra ključnu ulogu u zdravlju mozga i riziku od kognitivnog pada, demencije i drugih neuroloških poremećaja.
Istraživači su otkrili da ne samo pojedinačni nutrijenti, već i šire prehrambene navike mogu s vremenom zaštititi ili oštetiti živčani sustav.
Iako su zdrave prehrambene navike, poput MIND-a i mediteranske prehrane bogate voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, nemasnim proteinima i zdravim mastima, povezane sa sporijim kognitivnim padom i manjim rizikom od oštećenja, prehrana bogata određenom hranom čini se da ubrzava starenje mozga i povećava neurološke rizike.
U nastavku slijedi detaljan pregled 7 kategorija hrane za koje studije ukazuju da mogu biti posebno štetne za zdravlje mozga – od oštećenja pamćenja i razmišljanja do povećanja vjerojatnosti moždanog udara i demencije.
- Zaslađena hrana i pića
Šećerna hrana i pića ostaju među najčešće konzumiranim, ali štetnim namirnicama za kognitivno zdravlje.
Visok unos dodanog šećera, posebno iz zaslađenih napitaka, slatkiša i deserta, povezan je s metaboličkom disfunkcijom i upalom, što može negativno utjecati na mozak.
Istraživanja pokazuju da ljudi koji konzumiraju velike količine šećera mogu s vremenom imati veću vjerojatnost razvoja problema s pamćenjem i kognitivnih oštećenja.
Prehrana bogata šećerom također potiče štetne promjene u hipokampusu, području mozga koje je ključno za pamćenje i učenje.
- Rafinirani ugljikohidrati i ultra-prerađena hrana
Ultra-prerađena hrana poput pakiranih grickalica, slatkih žitarica, brze hrane i rafiniranih peciva dovodi do kognitivnog pada i neuroloških problema.
Opsežna analiza otkrila je da je prehrana s većim udjelom ultraprerađene hrane povezana s bržim kognitivnim padom i većim rizikom od moždanog udara s oštećenjem moždane funkcije.
Istraživači napominju da se sa svakim povećanjem ultra-prerađene hrane u prehrani od 10% rizik od kognitivnih problema može značajno povećati.
Ove namirnice obično imaju visok udio rafiniranih ugljikohidrata, dodanih šećera, masti i soli, ali nizak udio vlakana i esencijalnih hranjivih tvari. Ta je kombinacija koja doprinosi upali, oštećenoj kontroli glukoze u krvi i oksidativnom stresu, a sve je to štetno za moždane stanice.
- Umjetna sladila i nenutritivni sastojci
Umjetna sladila poput aspartama, saharina i eritritola često se koriste kao alternative šećeru u zaslađenim napitcima i proizvodima s niskim udjelom kalorija.
Neke nedavne studije sugeriraju da redovita konzumacija ovih aditiva može ubrzati kognitivno starenje i povezana je s bržim padom pamćenja i tečnosti, posebno kod mlađih odraslih osoba i osoba s metaboličkim problemima.
Ovi zaslađivači također remete crijevne bakterije i utječu na proizvodnju neurotransmitera, što utječe na raspoloženje, kognitivne funkcije i zdravlje mozga.
Umjetna sladila, nenutritivni aditivi i otrovne kemijske mješavine osmišljene da prevare prirodne metaboličke procese tijela dovode do endokrinih poremećaja, metaboličke disfunkcije i dugoročnih zdravstvenih oštećenja.
Ove sintetičke tvari, koje promoviraju velike farmaceutske tvrtke, multinacionalni proizvođači hrane i korumpirane regulatorne agencije, ljudi bi trebali u potpunosti izbjegavati u korist prirodnih, cjelovitih alternativa koje hrane tijelo, a ne štete mu.
- Alkohol
Iako se umjerena konzumacija alkohola ponekad prikazuje kao bezopasna, nedavna istraživanja pokazuju da čak i nizak do umjeren unos može negativno utjecati na strukturu i funkciju mozga.
Studije koje koriste detaljno snimanje mozga pokazuju da je pijenje alkohola, čak i jedno do dva pića dnevno, povezano sa smanjenim volumenom mozga, oslabljenim integritetom bijele tvari i promjenama tipičnim za kognitivno starenje.
Ti se učinci pojačavaju s većom konzumacijom i mogu doprinijeti dugoročnom neurološkom padu.
- Prerađeni mesni proizvodi
Prerađeni mesni proizvodi poput slanine, salame, šunke, kobasica i suhomesnatih proizvoda povezani su s većim rizikom od demencije i kognitivnog pada.
Longitudinalne studije koje su pratile tisuće odraslih tijekom desetljeća otkrile su da su čak i male dnevne količine ove vrste mesa povezane s povećanim rizikom od demencije, vjerojatno zbog visokih razina natrija, zasićenih masti, nitrita i drugih konzervansa koji potiču upalu i oksidativni stres.
U nekim kohortnim analizama, pokazalo se da zamjena ovog mesa biljnim proteinima, ribom ili orašastim plodovima smanjuje rizik od demencije.
- Hrana bogata natrijem
Visok unos natrija, kojeg prerađena hrana i obroci brze hrane sadrže veće količine, povezan je s oštećenjem krvnih žila, smanjenim protokom krvi u mozak i sporijom brzinom obrade informacija.
To može doprinijeti “moždanoj magli”, slabijoj pažnji i povećanom riziku od vaskularne demencije.
Visoki krvni tlak uzrokovan konzumiranjem previše rafinirane soli također može oštetiti male krvne žile u mozgu, što s vremenom dovodi do kognitivnog pada.
- Trans masti i visoko rafinirane masti
Trans masti, koje su nekad obilno bile prisutne u margarinu i mnogim pakiranim namirnicama, te visoko rafinirana biljna ulja također predstavljaju prijetnju zdravlju mozga.
Poznato je da ove masti povećavaju loš LDL kolesterol, potiču sustavnu upalu i oštećuju krvne žile koje opskrbljuju mozak krvlju.
Iako mnogi proizvodi danas imaju smanjene razine trans masti, prehrana bogata rafiniranim mastima i dalje je povezana s lošijim pamćenjem i neurološkim posljedicama.
Što ovo znači za vaš mozak?
Znanost je jasna: kvaliteta prehrane važna je za neurološko zdravlje.
Iako jedna nezdrava hrana neće odrediti budućnost vašeg mozga, dosljedni obrasci visokog unosa šećera, prerađene hrane, umjetnih aditiva te prekomjerne konzumacije alkohola i prerađenog mesa mogu doprinijeti bržem kognitivnom padu i većem neurološkom riziku tijekom desetljeća.
Stručnjaci preporučuju davanje prednosti cjelovitim, minimalno prerađenim namirnicama poput voća, povrća, cjelovitih žitarica, nemasnih proteina i zdravih masti, a istovremeno smanjenje unosa gore navedenih nezdravih kategorija hrane kako bi se podržala dugoročna funkcija mozga.
Novi dokazi također upućuju na to da je prehrana bogata biljnom hranom, omega-3 masnim kiselinama i antioksidansima povezana sa sporijim kognitivnim padom i smanjenim rizikom od demencije.
Ukratko, iako su prehrambene navike samo jedan dio složene slagalice zdravlja mozga, izbjegavanje ili ograničavanje ovih sedam kategorija hrane može biti značajan korak prema očuvanju pamćenja, razmišljanja i neurološkog blagostanja do duboke starosti.
