- Epoha Portal
- YouTube, Pixabay
Suvremeni svijet prepun je neugodnih iznenađenja što suvremenog čovjeka drži u stalnom stanju stresa, a pod stresom čovjek ne može normalno funkcionirati. Nije ni čudo da stres zovu tihim ubojicom. On nam naprosto ne da da živimo, držeći nas budnima i konstantno remeteći naš prirodni bioritam kakav bi nam svima bio potreban da živimo pravim – mirnim, kvalitetnim i zdravim životima. Jedan od velikih problema suvremenog svijeta je nedostatak sna, a on se događa upravo zbog stresa kojemu smo konstantno izloženi.
Dr. Michael Breus kojega zovu i ‘doktor za spavanje’ objašnjava koliko je za naš život, za naš cjelokupni organizam pa tako i za našu liniju važno kvalitetno spavati. Kvaliteta i količina sna znatno utječu na naš metabolizam. Nedostatak sna može ozbiljno ugroziti naše zdravlje. Jedna od prvih i osnovnih stvari o kojima govori dr. Breus kada je nedostatak sna u pitanju je rizik od nakupljana suvišnih kilograma ako smo dugoročno lišeni kvalitetnog sna, a to dovodi do raznih drugih zdravstvenih problema.
Dr. Michael Breus napisao je i knjigu o tome (‘The Sleep Doctor’s Diet Plan’) u kojoj objašnjava kako možemo smanjiti rizik od nakupljanja suvišnih kilograma posvećujući više pozornosti kvalitetnom spavanju.
Svi ljudi koji premalo spavaju trebali bi znati da postoje četiri važne stvari koje nam se događaju kada premalo spavamo i koje nas izlažu riziku nakupljanja suvišnih kilograma:
Kada premalo spavate vaš se metabolizam usporava. Budni ste i vaš mozak vam govori: zašto sam ja još budan, bolje mi je da usporim i koristim svoje zalihe koje će mi trebati za energiju nešto kasnije. Dakle, vaš metabolizam usporava.
Povećava vam se apetit. Vaš mozak se ponovno pita zašto je budan i odlazi u frižider kako bi dobio još zaliha za rad. Trebat će mi energija ako želim nešto učiniti dok sam budan, govori on.
Što manje spavate, vaš hormonalni sustav se sve više narušava pojačavajući osjećaj gladi i smanjujući osjećaj sitosti. Grelin je peptidni hormon koji se ponajviše proizvodi u želucu, zatim u dvanaesniku i nešto manje u preostalom dijelu tankog i debelog crijeva. Grelin sudjeluje u kratkoročnoj i dugoročnoj regulaciji unosa hrane. Upravo je taj hormon odgovoran za naš subjektivni osjećaj gladi koji raste za 20% kada nemamo dovoljno sna. A glad nije isto što i apetit. Po zadovoljenju naših energetskih potreba, na poticaj grelina, slijedi lučenje hormona dopamina, što u nama proizvodi osjećaj zadovoljstva. Ovdje leži i odgovor na pitanje što u nama budi osjećaj zadovoljstva i sreće. Nedostatak grelina povezan je s bezvoljnošću i depresijom. Drugi važan hormon kojega Breus ističe je leptin, hormon koji je odgovoran za naš osjećaj sitosti koji pada za 15% kada nedovoljno spavamo. Ovaj hormon izlučuje se prvenstveno iz masnih stanica, a njegova je funkcija, osim ostalih i signaliziranje mozgu o količini dostupnih masnih stanica za izgaranje. Osim masnih stanica leptin u nešto manjoj mjeri luče želudac, placenta i poprečnoprugasti mišići. Nedovoljno spavanje je, što više o tome razmišljamo – recept za katastrofu. Ali, tu nije kraj. Ima nešto još gore.
Kada premalo spavamo, naša hormonalna neravnoteža potiče naš organizam da žudi za kaloričnom hranom. Zašto je tome tako? Spomenimo ovom prigodom i hormon kortizol. Kortizol je hormon kojeg luči nadbubrežna žlijezda, a čija je najznačajnija zadaća osigurati dovoljno energije u trenucima intenzivnog stresa kojem smo svakodnevno izloženi. Za kortizol bismo mogli reći da je on svojstvo koje nam je korisno u nekim izvanrednim situacijama – kada treba reagirati ‘borbom ili bijegom’.
Nakon što prijeteća situacija mine, kortizol bi se trebao vratiti na normalnu razinu. No, u današnje doba kada je prisutnost stresa (fizičkog ili psihičkog) gotovo trajna i neprekidna te nas drži budnima i noću dok razmišljamo o problemima, razina kortizola nam je dugotrajno povišena što predstavlja problem. To znači da smo stalno u stanju napetosti i na oprezu. Posljedica toga je povećanje apetita i žudnje za hranom bogatom ugljikohidratima i mastima. Kortizol također djeluje kao signal masnim stanicama da što više čuvaju masno tkivo kako bi, po potrebi, poslužilo kao izvor energije.
Ovdje je neizmjerno važno spomenuti i adrenalin, hormon kojeg luči srž nadbubrežne žlijezde u situacijama kada je nužno povećati srčani minutni volumen. Adrenalin je hormon koji u nama potiče obrambeni stav nakon određenog emocionalnog stresa kojemu smo bili izloženi. Taj hormon nas priprema za hitne reakcije, za bijeg od moguće opasnosti te automatski povećava naš osjećaj budnosti, dajući nam snagu i stimulirajući rad našeg srca koje ubrzava otkucaje, a povisuje nam se i tlak, kao i protok krvi u bubrezima.
Optok krvi u probavnim se organima smanjuje, dok se povećava cirkulacija u skeletalnim mišićima i srcu. Bronhiji nam se šire, ubrzavajući frekvenciju našeg disanja, a to pak povećava koncentraciju kisika u krvi. Iz jetre se oslobađa glukoza koja će dati energiju mišićima. Eto zašto se adrenalin koristi u slučaju anafilaktičkog šoka (intramuskularno) ili srčanog zastoja (intravenozno).
Suvremeno društvo izloženo je kao što rekosmo velikoj količini društvenog, financijskog i emocionalnog stresa što čovjeka drži gotovo stalno budnim te pati od kroničnog nedostatka sna što može ozbiljno ugroziti njegovo zdravlje.
Dok kortizol i adrenalin, dakle, cijelo vrijeme rade na tome da nas održe budnima, jedini način da ih usporimo je proizvodeći serotonin, hormon kojeg popularno zovu hormonom sreće. Serotonin je spoj – kemikalija koju proizvode živčane stanice, a nalazi se u više dijelova tijela. Najviše ga ima u probavnom sustavu, trombocitima i u živčanom sustavu. Nastaje iz aminokiseline triptofana koja se u tijelo unosi putem hrane, a najviše je ima u mesu, mliječnim proizvodima, jajima i orašastima plodovima.
Serotonin je zaslužan za prenošenje signala između živčanih stanica regulirajući njihov intenzitet. Serotonin utječe na razne funkcije u tijelu. Primjerice, kontrolira naše emocije, utječe na naše motoričke funkcije, kao i na naše opće raspoloženje. Ovom prigodom važno je spomenuti da nam serotonin pomaže da lakše zaspemo i bolje spavamo, a važan je i za probavu, kao i za zacjeljivanje naših rana i kontrolu seksualnih funkcija.
Manjak serotonina može utjecati i na pojavu depresije. Spomenimo i to da utječe na osjećaj straha, odgovor tijela na stres, pamćenje, disanje i tjelesnu temperaturu. Svi bismo mi htjeli biti stalno dobro raspoloženi, a dio dobrog raspoloženja i normalnog funkcioniranja tijela možemo postići i dobivanjem dovoljne doze serotonina.
Razina serotonina može povećati izlaganjem danjem svijetlu, vježbanjem, pravilnom prehranom i meditacijom. Njegova se razina može povećati i od lijekova kao što su antidepresivi. Što se tiče prehrane, najviše će na razinu serotonina utjecati složeni ugljikohidrati kao što su povrće, voće, mahunarke ili cjelovite žitarice. Kada se konzumiraju ove namirnice tijelo proizvodi više inzulina, a on onda pomaže mišićima da privuku više aminokiselina, a samim time i daju bolju priliku triptofanu da dođe do mozga. Dr Breus ističe kako većina ljudi potiče proizvodnju serotonina konzumirajući čokoladice kao što je Snickers ili kolačiće. „Žudnja za masnom visokokaloričnom hranom je ono što vaše tijelo čini kako bi dobilo spomenute šećere i proizvelo serotonin i lagano usporilo svoj ritam i utonulo u toliko željeni san.“ No, to zasigurno nije dobar način smirivanja prije sna, već naprotiv – toksičan po naš organizam. Izaberimo zdraviji način otklanjanja stresa svaki put kada osjetimo da on utječe na nedostatak našeg sna.
Imajmo sve ovo na umu i ne dozvolimo stresu da nas drži budnima, već naučimo u predvečerje ostaviti sve brige iza sebe, smiriti naš um našim osobnim ritualima unutarnje higijene, kako bismo uvečer mogli utonuti u toliko željeni san, mirno i spokojno, sanjajući bolji, pravedniji i sretniji svijet kakav svi mi zaslužujemo.
Izvor: YouTube, Sleep Doctor, Mindvalley
