- Ines Knežević
- Arhiva portala Epoha, Facebook, Pixabay
Sintetička odjeća (poliester, najlon, akril) dominira tržištem zbog niske cijene i masovne proizvodnje. Iako je vizualno privlačna i dugotrajna, njezin loš utjecaj na ljudsko tijelo i energiju značajan je i često zanemaren.
Sintetika zadržava znoj i vlagu, što začepljuje pore i povećava rizik od akni, upala kože, gljivičnih i bakterijskih infekcija. Takva odjeća ograničava prirodnu termoregulaciju tijela, nakuplja toplinu i statički elektricitet, a time troši i energiju potrebnu za održavanje ravnoteže u tijelu.
Na suptilnijoj razini sintetika blokira protok Sunčeve energije i vitalne životne sile, što može smanjiti otpornost na stres i smanjiti samu vitalnost organizma. Ciljevi matriksa u promoviranju sintetičke odjeće uključuju: fizičko i energetsko blokiranje vitalne energije, stvaranje ovisnosti o masovnoj modi, odvraćanje pažnje od prirodnog ritma života, smanjenje svijesti i održavanje kontrole nad ljudskim energijama.
Tržište se oblikuje navikama kupaca i kada se kupuje samo po boji, trendu i cijeni, a ne po sastavu i kvaliteti, prirodni materijali postaju neprofitabilni za industriju i rijetko dostupni u ponudi.
Prirodni materijali (pamuk, lan, svila, vuna) dopuštaju koži da diše, apsorbiraju Sunčevu energiju, održavaju protok vitalne energije i smanjuju rizik od kroničnih upala i infekcija. Odabirom prirodnih materijala ljudi podržavaju zdravlje, energiju i svjesnost, dok masovna upotreba sintetičkih tkanina stvara dugoročne fizičke i energetske blokade.
Bolesti povezane sa sintetičkom odjećom su: akne, dermatitis, ekcemi, gljivične i bakterijske infekcije kože, folikulitis, vaginalne i mokraćne infekcije, smanjen imunitet i kronične upale.
Bojkot kupnje sintetičke odjeće nije samo ekološki ili estetski pravi izbor, nego je to briga i za vlastito tijelo i zdravlje.
Naučimo se prije kupnje pročitati etiketu i provjeriti koji je sastav materijala. Tržište pleše po našem novčaniku. Mi biramo, plastiku ili život!



