Mediteranska prehrana može zaštititi osobe s najvećim rizikom od demencije.
Jednostavne prehrambene navike mogu ponuditi snažnu zaštitu mozga.
Istraživači su otkrili da mediteranska prehrana, za koju je već poznato da smanjuje rizik od demencije, pruža najjaču zaštitu mozga onima kojima je najpotrebnija – ljudima s visokim genetskim rizikom od Alzheimerove bolesti.
Najveće koristi za rizične skupine
Alzheimerova bolest ima snažnu genetsku komponentu, s nasljednošću koja se procjenjuje na do 80%. Gen apolipoproteina, E (APOE) je najjači faktor rizika.
Studija, nedavno objavljena u časopisu Nature Medicine, pratila je 4215 žena i 1490 muškaraca tijekom tri desetljeća i otkrila da su ljudi koji nose dvije kopije genske varijante APOE4 – koja povećava rizik od Alzheimerove bolesti i do dvanaest puta – imali najveće smanjenje rizika od demencije ako su se pridržavali mediteranske prehrane.
Tijekom razdoblja istraživanja, ljudi koji su se hranili mediteranskim stilom imali su niže stope demencije općenito i sporije mentalno propadanje, ali najveći zaštitni učinak uočen je kod onih koji su imali dvije kopije gena APOE4.
Istraživači su analizirali upitnike o prehrani, uzorke krvi i genetske podatke sudionika, a zatim su ih dugoročno pratili na znakove demencije.
Kako mediteranska prehrana podržava zdravlje mozga
Mehanizmi koji povezuju prehranu i ekspresiju gena kod Alzheimerove bolesti još nisu u potpunosti shvaćeni, ali znanstvenici vjeruju da epigenetski čimbenici – promjene u aktivnosti gena na koje utječe okoliš, poput prehrane – mogu igrati ulogu.
Istraživači pretpostavljaju da mediteranska prehrana povećava razinu zdravih masti u tijelu, što može podržati zdravlje mozga. Prehrana također povećava razinu određenih prirodnih spojeva, poput piperina, betaina i pantotenske kiseline, za koje se zna da štite moždane stanice.
Osim toga, može utjecati na tvari povezane s razgradnjom kofeina koje imaju antioksidativna i zaštitna svojstva za mozak, posebno kod osoba s genom APOE4.
„Ovi nalazi upućuju na to da bi prehrambene strategije, posebno mediteranska prehrana, mogle pomoći u smanjenju rizika od kognitivnog pada i odgoditi demenciju općenito utječući na ključne metaboličke putove“, rekao je glavni autor Yuxi Liu, istraživački suradnik u bolnici Brigham and Women’s, dijelu bolnice Mass General Brigham. „Ova preporuka općenito vrijedi, ali može biti još važnija za osobe s većim genetskim rizikom.“
Hrana koja hrani mozak
Mediteranska prehrana naglašava namirnice koje podržavaju zdravlje mozga, rekla je dr. Brynna Connor, liječnica obiteljske medicine specijalizirana za anti-aging i regenerativnu medicinu koja nije bila uključena u studiju. To uključuje masnu ribu, lisnato povrće, cjelovite žitarice i bobičasto voće.
Masna riba je posebno korisna za mozak, zahvaljujući visokom udjelu omega-3 masnih kiselina. One su ključne za kognitivne procese, štite od neurodegenerativnih bolesti i pomažu u održavanju cjelokupnog zdravlja mozga. Istraživanja su pokazala vezu između unosa omega-3 masnih kiselina i sporijeg starenja mozga te manjeg kognitivnog pada. Ljudi koji konzumiraju više hrane bogate omega-3 masnim kiselinama imaju tendenciju imati više sive tvari, dijela mozga važnog za pamćenje, učenje i donošenje odluka.
„Kad ljudi čuju ‘masnu ribu’, često pomisle na lososa; ali opcije uključuju i skušu, plavoperajnu tunu, sardine, prugastog brancina, haringu, bijelu ribu i inćune“, dodala je Connor.
Također je spomenula orahe kao još jedan dobar izvor omega-3 masnih kiselina. Studije su pokazale da ljudi koji redovito jedu orahe pokazuju bolje pamćenje i kognitivne funkcije od onih koji ih ne jedu.
Lisnato zeleno povrće u mediteranskoj prehrani također pomaže u održavanju funkcije mozga. „Prepuno hranjivih tvari i antioksidansa koji potiču mozak, zeleno povrće poput špinata, kelja i rikule igra ključnu ulogu u zaštiti neuronskih putova“, objasnila je Connor. Istraživanje provedeno na starijim odraslim osobama u dobi od 58 do 99 godina pokazalo je snažnu vezu između česte konzumacije lisnatog zelenog povrća i boljih kognitivnih performansi – oni koji su jeli najviše lisnatog zelenog povrća imali su funkciju mozga usporedivu s ljudima mlađima više od desetljeća.
„Kako biste maksimalno iskoristili prednosti lisnatog povrća, pojedite barem jednu porciju dnevno. Druge opcije uključuju kelj, bok choy ili blitvu“, dodala je Connor.
Emily Feivor, dijetetičarka u Northwell Healthu koja nije bila uključena u studiju, rekla je da mediteranska prehrana, koja ima malo prerađene hrane, pomaže u “sprječavanju upale povezane s kognitivnim oštećenjem”.
Zašto je potrebno više istraživanja
„Jedan od razloga zašto smo željeli proučavati mediteransku prehranu jest taj što je to jedini prehrambeni obrazac koji je u randomiziranom ispitivanju uzročno povezan s kognitivnim prednostima“, rekao je Liu. Tim je želio vidjeti utječe li genetska pozadina na te prednosti.
Istraživanje se usredotočilo na obrazovane ljude europskog podrijetla, a istraživači naglašavaju da je potrebno proučiti raznolikije populacije kako bi se potvrdilo da se rezultati univerzalno primjenjuju.
Trenutno, genetsko i metaboličko testiranje nije uobičajeni dio procjene rizika od Alzheimerove bolesti, ali to se može promijeniti kako istraživanja napreduju.
„U budućnosti želimo istražiti može li ciljanje specifičnih metabolita putem prehrane ili drugih intervencija pružiti personaliziraniji pristup smanjenju rizika od demencije“, rekao je Liu.
Specifični mehanizmi koji povezuju prehranu i ekspresiju gena APOE s Alzheimerovom bolešću još nisu u potpunosti razjašnjeni. Istraživači istražuju utječu li prehrambeni čimbenici na aktivnost gena i kako bi to moglo utjecati na rizik od bolesti.
Epigenetski čimbenici smatraju se mogućim područjem utjecaja. Epigenetika se odnosi na promjene u aktivnosti gena koje ne mijenjaju samu DNK, ali na njih može utjecati okoliš, poput prehrane. Modifikacije poput metilacije DNK (kemijske promjene koje uključuju ili isključuju gene) i modifikacije histona (promjene u proteinima koji kontroliraju aktivnost gena) mogu igrati ulogu u tome kako genetski čimbenici rizika poput APOE doprinose razvoju Alzheimerove bolesti.
