132 studije koje potvrđuju da je karantena bila apsolutna katastrofa.
Ono što su mnoge studije otkrile, mnogi od nas su već znali kada su ograničenja uvedena. Često nisu imala smisla i od početka je bilo jasno da će više naštetiti stanovništvu nego pomoći.
Opsežna istraživanja štetnih učinaka karantena uzrokovanih Covidom pokazuju da su one naštetile milijunima ljudi i imale dugoročne negativne posljedice.
Istraživanje proturječi besmislenim politikama koje promoviraju takozvani „stručnjaci“ za javno zdravstvo i njihovi medijski partneri, a provode ih nesposobni i kukavički političari.
Obavezno nošenje maski desetljećima je prije pandemije Covida dosljedno odbacivano kao neučinkovito, pa čak i vrlo štetno za djecu. Nije provedeno istraživanje koje bi podržalo zatvaranje određenih tvrtki u različito doba dana, kako su mnoge jurisdikcije zahtijevale.
Nisu provedene studije o smanjenju stope zaraze kao rezultat postavljanja strelica za smjer na podove trgovina, koje u nekim zemljama vode ljude kroz prolaze po unaprijed određenim obrascima.
Nije provedeno nijedno randomizirano kontrolirano istraživanje o zatvaranju parkova i plaža, uhićenju ljudi koji sami surfaju u oceanu ili hodaju šumom.
Nismo imali pojma hoće li zatvaranje škola biti učinkovito ili hoće li „spasiti živote“, ali smo to ipak učinili. Unaprijed je bilo jasno da putovnice za cijepljenje neće imati utjecaja na širenje bolesti u zajednici, no bile su potrebne za ulazak na neka javna mjesta.
Sve te „intervencije“ započele su s malo ili nimalo dokaza. To je samo po sebi dovoljno loše. Još gore je to što smo ih sve proveli bez ikakvog razmatranja nuspojava.
Karantene su bile neviđeno zadiranje u slobodu i neovisnost. Što će to učiniti društvu, gospodarstvu, mentalnom zdravlju i tako dalje? Nitko od uključenih nije se ni zamislio nad tim pitanjima, a sada mi plaćamo cijenu.
Sustavni pregled 132 studije o mjerama protiv COVID-a objavljen je u časopisu Health Affairs Scholar, a izradili su ga autori s Odjela za zdravstvenu politiku na Školi javnog zdravstva Richarda M. Fairbanksa u Indianapolisu.
Sveobuhvatno je sintetizirao istraživanja o nuspojavama karantena, zatvaranja škola i drugih propisa. Cilj pregleda bio je identificirati „nenamjerne zdravstvene učinke“ koji proizlaze iz tih mjera.
Pišu da iako kreatori politika i javnozdravstvene vlasti godinama izrađuju izvješća i predaju o važnosti propisa i karantena u smanjenju prijenosa virusa, postoji velika praznina u literaturi o tome koji su drugi utjecaji mogli biti rezultat naredbi o ostanku kod kuće, zatvaranja radnih mjesta i zatvaranja škola.
Svih 132 studija uključenih u analizu recenzirane su od strane stručnjaka. Ove studije rezultirale su s više od 450 jedinstvenih rezultata, a velika većina tih rezultata bila je negativna.
Njihovi rezultati su još zabrinjavajući jer, kako autori objašnjavaju, postojali su dokazi vrlo niske kvalitete da su mjere karantene bile učinkovite, a nije bilo ni dovoljno informacija o potencijalnim neželjenim posljedicama.
Ipak, donositelji odluka nastavili su raditi, unatoč ozbiljnim etičkim, ekonomskim, zdravstvenim i ljudskim pravima koje su proizlazile iz takvih politika.
A da ne spominjemo da su znanstvenici otkrili da karantene imaju malo ili nimalo utjecaja na stopu smrtnosti od Covida-19”, što je najvažniji deklarirani cilj karantena. Ostani doma, spasi živote, bila je mantra.
Pokazalo se, kao i kod mnogih drugih vladinih komunikacija, da je to bilo potpuno i krajnje netočno.
Dakle, otkrili smo da karantene nisu smanjile smrtnost od Covida, što je dokaz da karantene uopće ne podupiru. Velika većina studija pronašla je negativne nuspojave tih mjera.
Zasad su sve odlične vijesti. Ali još je bolje kada pogledamo koje su to negativne nuspojave zapravo bile i koliko su bile raširene.
Istraživači su otkrili da je više od 90 posto ishoda u području mentalnog zdravlja, pretilosti i zdravstvenih socijalnih potreba bilo pogođeno karantenama. Od 454 jedinstvene mjere iz ovih studija, 75 posto je prijavljeno kao „štetno“.
Nakon godina koje su političari i osobe iz javnog zdravstva isticali važnost mentalnog zdravlja, rezultati istraživanja mentalnog zdravlja pokazali su se poražavajućima.
Istraživači su otkrili da se 93 posto proučavanih ishoda mentalnog zdravlja smatra štetnima. I to nije bio mali uzorak, jer su istraživači otkrili da je to najčešće proučavana kategorija.
Kada se za pretraživanje rezultata koristio samo Google, karantene su bile povezane s povećanom aktivnošću za pojmove poput „dosadno“, „usamljeno“, „tužno“ i „zabrinuto“.
Došlo je do značajnog porasta samoubojstava tinejdžera i stalnog porasta korištenja ustanova za mentalno zdravlje za dijagnoze poput paničnog poremećaja i teškog stresa.
Nevjerojatno, „kvazi-eksperimentalni rad otkrio je da je povećanje korištenja ustanova za mentalno zdravlje bilo snažnije povezano s prisutnošću karantenskih mjera nego sa samom pandemijom ili bolešću.“
To sugerira da su „politička ograničenja utjecala na dobrobit stanovništva.“ Zastrašujuće.
Karantene su dovele do povećanih suicidalnih misli, ogromnog povećanja korištenja ustanova za mentalno zdravlje, raširene usamljenosti, paničnog poremećaja i nisu utjecale na smrtnost. Ali dobre vijesti tu ne završavaju.
Kao što znamo, pretilost je jedno od najštetnijih fizičkih stanja, jer rezultira nizom ozbiljnih zdravstvenih problema.
Karantene su također pomogle u tom pogledu. Analize koje su ispitivale utjecaj karantena na pretilost dale su uglavnom negativne rezultate, pri čemu je 94,3 posto analiza izvijestilo o štetnim učincima.
U jednoj određenoj studiji, došlo je do nevjerojatnih 19 puta većeg rizika od pretilosti kod djece koja su prije pandemije bila klasificirana kao normalna težina.
Druga studija otkrila je izvanredno deseterostruko povećanje indeksa tjelesne mase (BMI) kod djece tijekom zatvaranja škola. Odličan posao, stručnjaci za „zdravlje“!
Studija je otkrila značajno veće stope dijagnoza raka pluća u kasnoj fazi zbog odgođenih zdravstvenih pregleda. A poremećaj društvenog reda doveo je do povećanja hospitalizacija povezanih s traumom uzrokovanom oružanim i nožnim nasiljem.
To nije iznenađujuće, budući da su karantene dovele do masovne nezaposlenosti i stresa zbog straha za financijsku stabilnost.
Kada su istraživači ispitali istraživanja o tim nuspojavama, otkrili su da je 100 posto rezultata u vezi sa zapošljavanjem, pristupom hrani i ekonomskom stabilnošću bilo negativno.
Razvoj i obrazovanje u djetinjstvu imali su slično negativne utjecaje.
U 96,6 posto studija došlo je do značajnog gubitka znanja i poremećaja socijalizacije kod mlađih demografskih skupina, koje naravno nisu bile izložene u biti nikakvom riziku od značajnih utjecaja samog Covida.
Dakle, da rezimiramo, nismo imali dokaza da su karantene bile učinkovite.
Nismo imali istraživanja koja bi ukazivala na njihove pozitivne strane, niti smo razmatrali negativne posljedice koje bi proizašle iz karantena.
U istraživanju je velika većina proučavanih pojedinačnih ishoda bila negativna ili štetna u važnim kategorijama kao što su mentalno zdravlje, fizičko zdravlje, ekonomski uvjeti i pretilost…
