Dr. Robert Malone otkriva što se zapravo krije iza straha od hantavirusa i može li on poslužiti kao paravan za novu pandemiju.
U nedavnom videu, voditelj raspravlja o navodnoj novoj pandemiji na kruzeru s Robertom W. Maloneom. Raspravu su potaknula izvješća o infekcijama takozvanim hantavirusom, točnije varijantom iz Južne Amerike. Naslov zvuči dramatično – ali procjena u razgovoru je znatno nijansiranija.
Virus koji dugo postoji – i rijetko ostaje na mjestu.
Malone započinje objašnjavajući o čemu se radi. Takozvani hantavirus nije novi virus, već cijela skupina virusa koji su poznati desetljećima. Pripadaju RNA virusima i obično ih prenose glodavci, posebno putem izmeta.
Ključna točka:
Infekcije kod ljudi gotovo uvijek nastaju kontaktom sa sušenim mišjim ili štakorskim izmetom, koji se udiše ili apsorbira kroz sluznice. Klasični scenariji uključuju stare zgrade, skladišta ili kampove.
Specifičan slučaj: Kruzer i misteriozna infekcija
U pitanju je brod koji je stigao iz Južne Amerike. Nekoliko ljudi je zaraženo, a zabilježeni su i smrtni slučajevi. Službeno se pretpostavlja da se zaraženi par zarazio virusom dok je boravio u blizini odlagališta smeća.
Malone smatra drugo objašnjenje vjerojatnijim:
glodavci su možda bili na brodu – povijesno poznat problem u brodarstvu.
Pozivanje na povijest je namjerno: kugu su nekoć širili i brodovi i štakori. Ipak, Malone upozorava na povlačenje prenagljenih paralela.
Nema COVID scenarija – evo zašto je pandemija malo vjerojatna
Najvažnija izjava intervjua je jasna:
Globalna pandemija uzrokovana ovim virusom je izuzetno malo vjerojatna.
Razlog leži u načinu prijenosa:
- Hantavirusi se teško prenose s osobe na osobu.
- Ako uopće, onda samo bliskim kontaktom i tjelesnim tekućinama.
- Nije riječ o visoko zaraznom respiratornom virusu.
Čak i posebna varijanta, takozvani virus Anda, koji se u ograničenoj mjeri može prenositi među ljudima, zahtijeva vrlo bliski kontakt.
Malone to savršeno sažima:
Ovo nije ni COVID ni ospice – dakle, nije riječ o visoko dinamičnoj zaraznoj bolesti.
Visoka smrtnost – ali niska prevalencija
Međutim, ono što situaciju čini zabrinjavajućom jest visoka stopa smrtnosti. Čak i s malim brojem slučajeva, može se činiti vrlo visokom jer gotovo da nema mogućnosti liječenja.
- nema standardizirane terapije
- nema odobrenih lijekova
- često težak tijek (plućni ili kardiopulmonalni sindrom)
Ali upravo tu leži paradoksalna stvarnost:
Vrlo opasan za pojedince
, ali se teško širi na velika područja.
Zašto brodu nije bilo dopušteno pristati
Jedna stvar koja je mnoge zbunila: Zašto je brod vraćen ako virus teško da je zarazan?
Odgovor je jednostavan:
To je standardni protokol u međunarodnom zdravstvenom pravu.
Čim se na brodu otkrije izbijanje zaraze:
- Bit će uvedena karantena
- Zahtjev će biti odbijen.
- Medicinske ekipe bit će poslane
Ova pravila temelje se na povijesnom iskustvu i međunarodno su utvrđena.
Mutacija – pravi rizik?
Intervju također postavlja pitanje može li virus mutirati. Malone potvrđuje da je to teoretski moguće – ali trenutno ne vidi dokaze za to.
S epidemiološkog gledišta, samo bi jedan scenarij bio uistinu alarmantan:
Kad bi se virus stabilno širio s osobe na osobu kroz više lanaca infekcije
To trenutno nije slučaj.
Mediji i strah – poznati obrazac
Malone je posebno kritičan prema ulozi medija. Kaže da se takvi slučajevi namjerno preuveličavaju jer generiraju pozornost.
Zarazne bolesti su jamstvo za klikove, doseg i emocije.
On otvoreno naziva ovu dinamiku “strah pornografijom” – to jest, insceniranjem straha kako bi se povećala pozornost.
Logika iza toga je jednostavna:
- rijetki slučajevi
- dramatični naslovi
- visoke stope klikova
Šira slika: Pouke iz COVID-a
Središnji dio razgovora vrti se oko iskustava pandemije korona virusa. Malone tvrdi da mnogi ljudi danas osjetljivije reagiraju na izvješća o novim virusima – ali istovremeno i brže postaju alarmirani.
Ide još dalje i spominje temu laboratorijskih istraživanja. Prema njegovom iskazu, pandemija COVID-a bila je usko povezana s takozvanim istraživanjem “dobitka funkcije”, tj. ciljanom modifikacijom virusa radi poboljšanja njihovih svojstava.
On i dalje smatra takva istraživanja rizikom za buduće epidemije.
Zaključak: Mnogo buke ni za što
Intervju daje jasnu sliku:
- Trenutni slučaj hantavirusa je stvaran.
- Bolest je opasna
- Ali to nije scenarij globalne prijetnje.
Prava dinamika proizlazi manje iz samog virusa, a više iz medijske amplifikacije.
Na kraju, ostaje trezvena procjena:
Nije svaki virus početak pandemije.
I ne odražava svaki naslov stvarnu opasnost.
Ovaj slučaj pokazuje prije svega jedno:
svijet danas reagira brže – ali ne uvijek na nijansiraniji način.
