Na sjednici Brandenburške komisije za ispitivanje pandemije koronavirusa 4. rujna predstavnice medicinskih stručnih društava priznale su posljedice godina korone na mentalno zdravlje djece i mladih. Priznate su i negativne posljedice za starije osobe: medijsko širenje stereotipa o starosti dovelo je do povlačenja, straha i stigmatizacije. Međutim, temeljnu kritiku politike tijekom korone nije se moglo čuti.

Potsdam. (multipolar) Predstavnice medicinskih stručnih društava kritički gledaju na postupanje prema starijim osobama i djeci tijekom koronakrize. To je rezultat sjednice Brandenburške komisije za ispitivanje pandemije koronavirusa (4. rujna). Stefanie Bienioschek, članica Njemačkog društva za dječju i adolescentnu psihijatriju te glavna liječnica Klinike za psihijatriju, psihoterapiju i psihosomatiku dječje i adolescentne dobi pri Sveučilišnoj klinici Ruppin-Brandenburg, izvijestila je o povećanom broju pacijenata u „srednjoj fazi“ koronakrize. I tijekom dvije godine nakon korone bilo je vidljivo znatno „povećanje psihičkih oboljenja kod djece i mladih“ (od 1:19:41).

Upravo je u toj fazi, gledano iz današnje perspektive, bilo „podosta stvari“ kojima se moglo bolje ili drukčije pristupiti (od 1:16:44), objasnila je Bienioschek. Mjere zaštite od infekcije često nisu uzimale u obzir posebne potrebe dječje i adolescentne psihijatrije. Bienioschek je posebno govorila o obvezi nošenja maski, koja je „zapravo bila na snazi sve do travnja 2023.“ (od 1:17:23). Postoji „ogromna razlika“ između toga da su djeca zbog operacije nekoliko dana hospitalizirana i toga da su nekoliko tjedana boravila u klinici. Nije znala što bi klinika učinila da je od samog početka bilo jasno da će se „više od tri godine biti podvrgnut obvezi nošenja maske“ – „unatoč cijepljenju, redovitom testiranju“ i brisevima ždrijela.

Bienioschek je također priznala da je psihijatrijska skrb u ranoj fazi „donekle“ pala u drugi plan (od 1:16:16). Kreveti su bili rezervirani za pacijente dječje psihijatrije i pacijente pozitivne na COVID-19, „ali odjeli su praktički ostali prazni“. U toj fazi ukupno je bilo „prije manje pacijenata“. O nedovoljnoj popunjenosti izvijestili su i zaposlenici drugih bolnica te hitnih službi.

Eva-Marie Kessler, članica predsjedništva Njemačkog društva za gerontologiju i gerijatriju, rekla je da je „ranjivost i potreba starijih ljudi za zaštitom“ „brzo došla u središte pažnje“ (od 1:29:05). Kessler je iznijela rezultate studije koja je od siječnja 2020. do siječnja 2021. istraživala slikovni prikaz starih ljudi na „četiri najpopularnije njemačke internetske informativne stranice“. Najčešća fotografija u prvoj godini korone bila je fotografija „stare, naborane, koščate ruke“, dok je druga najčešća fotografija prikazivala starije ljude kako s leđa hodaju s hodalicom na kraju hodnika. Više je studija pokazalo „da su se slike u glavama o starijim ljudima i starosti te o doživljaju starosti kod ljudi“ „negativno razvile“, nastavila je Kessler.

Negativna slika starosti „dokazano“ nepovoljno utječe na zdravlje i dobrobit u starijoj dobi. Iz vlastitog kliničkog iskustva psihoterapeutkinje znala je da je medijsko „ponavljanje klasičnog negativnog stereotipa o starosti“ kod nekih starijih ljudi izazvalo strahove i povlačenje. Nadalje, neki su se pogođeni osjećali stigmatizirano ili patronizirano. U televizijskim talk-show emisijama ljudi starije dobi bili su gotovo potpuno nezastupljeni, „iako su neprestano bili u središtu pozornosti“. Jedan dokument o stajalištu Njemačkog društva za gerontologiju i gerijatriju još je u travnju 2020. savjetovao da se u javnoj komunikaciji izbjegavaju riječi poput „stariji“ i „ranjivi“ te da se odustane od paternalističkih preporuka.