Novi e-mailovi otkrivaju da je Fauci branio rizične eksperimente s virusom i naredio da se osjetljivi e-mailovi potpuno izbrišu.
Novoobjavljeni dokumenti ponovno otvaraju pitanja o načinu na koji je Anthony Fauci postupao s kontroverznim istraživanjima povećanja funkcije (Gain-of-Function). Kako izvještava RedState, e-poruke iz 2012. godine pokazuju da tadašnji direktor NIAID-a nije bio samo upoznat s mogućim katastrofalnim posljedicama takvih eksperimenata, nego je u tom kontekstu zatražio i potpuno brisanje interne poruke.
U središtu su bili eksperimenti s vrlo opasnim virusom ptičje gripe H5N1. Istraživači su virus izmijenili, odnosno odabrali njegove varijante, tako da se na kraju mogao prenositi zrakom između tvorova – važnog životinjskog modela za prijenos gripe kod ljudi. Istraživanje je financirala Faucijeva institucija NIAID.
Eksperimenti su već tada izazvali ozbiljne sigurnosne zabrinutosti. Znanstveni novinar Philip Boffey upozorio je u New York Timesu na moguću „konstruiranu apokalipsu“ („engineered doomsday“), odnosno katastrofu koju je izazvao čovjek. Ako bi takav izmijenjeni virus slučajno izašao iz laboratorija ili bio namjerno zloupotrijebljen, posljedice bi mogle biti pogubne.
Opasnost stoga odgovornima nipošto nije bila nepoznata. Fauci je ipak branio istraživanje. Zajedno s tadašnjim direktorom NIH-a Francisom Collinsom i Garyjem Nabelom tvrdio je da bi znanstvena korist mogla opravdati rizike. Fauci je istraživanje, u osnovi, opisao kao rizik koji vrijedi preuzeti.
Upravo je oko toga izbio žestok spor. Stručnjaci za biološku sigurnost željeli su spriječiti objavljivanje svih detalja eksperimenata jer bi se te informacije mogle zloupotrijebiti za ponovno stvaranje opasnog virusa. Fauci se, međutim, zauzimao za istraživanje i njegovo objavljivanje.
Kada je Boffey u ožujku 2012. ponovno pisao o riziku od „Doomsdaya“ i istodobno upozorio da je ugled NIH-a na kocki, Fauci je interno reagirao ogorčeno. Novinara je nazvao „potpuno promašenim“ i „izazivačem nemira“.
Potom slijedi danas posebno sporan odlomak. Fauci je zaposleniku sa svog službenog NIH računa napisao:
„Please delete this e-mail and then delete from the deleted file.“
E-poruka dakle nije trebala biti samo izbrisana, nego je potom trebala biti uklonjena i iz mape s izbrisanim porukama.
To otvara pitanja jer je Fauci 2024. godine pred Kongresom upitan je li brisao službene dokumente. Njegov je odgovor glasio: Ne. Također je zanijekao pokušaj da se spriječi dostavljanje dokumenata na temelju Zakona o slobodi informacija (FOIA).
RedState nadalje ističe da su postale poznate i druge poruke iz 2020. godine u kojima je Fauci također upućivao primateljima da nakon čitanja izbrišu e-poruke. Time se postavlja pitanje kako se te dokumentirane upute za brisanje mogu uskladiti s njegovom kasnijom izjavom pred Kongresom.
Dodatnu težinu priči daje Faucijev bivši viši savjetnik David Morens. On je u međuvremenu priznao krivnju u vezi s namjernim skrivanjem vladinih dokumenata i zaobilaženjem pravila o slobodi informacija. Prema RedStateu, Morens se koristio privatnim komunikacijskim kanalima kako bi određene poruke izuzeo od pristupa putem FOIA-e.
Naposljetku je značajno i Faucijevo preventivno pomilovanje koje mu je dodijelio Joe Biden. Ono obuhvaća moguća savezna kaznena djela počinjena od 1. siječnja 2014. godine. Uputa o brisanju o kojoj se sada raspravlja, međutim, potječe iz 2012. godine i vremenski nije obuhvaćena tim pomilovanjem. Iz toga, međutim, ne proizlazi automatski da bi Fauci zbog toga mogao biti kazneno gonjen.
Ključna točka ostaje drugačija: već godinama prije Covida izričito se upozoravalo da bi eksperimenti s opasnijim i lakše prenosivim virusima u najgorem slučaju mogli izazvati katastrofu koju je prouzročio čovjek. Fauci je bio upoznat s tom raspravom i branio je istraživanje – dok dokumenti sada pokazuju da je u istom kontekstu želio da se interna e-poruka potpuno izbriše.
