Profesor Stefan Hockertz upozorava na ponovnu paniku zbog virusa i novo političko insceniranje.
Godine pandemije koronavirusa ostavile su duboke ožiljke. Dok mnoge vlade i mediji žele što prije zatvoriti ovo poglavlje, kritičari ponovno vide iste mehanizme na djelu. Profesor Stefan Hockertz govori o svojim iskustvima od 2020., preseljenju u Švicarsku i trenutnom izvještavanju o hantavirusu. Iznosi ozbiljne optužbe protiv vlasti, medija i međunarodnih organizacija. Istovremeno upozorava na ponovno korištenje straha i panike za političku kontrolu stanovništva.
Od početka krize s koronavirusom, imunotoksikolog Stefan Hockertz jedan je od najistaknutijih kritičara vladinih politika u zemljama njemačkog govornog područja. U ovom intervjuu detaljno opisuje kako se njegov život promijenio od 2020. Prema njegovim riječima, zapravo je bio prisiljen napustiti Njemačku javnim napadima, istragama i ekonomskim mjerama. Međutim, odbacuje često korišteni izraz “bijeg”. Sebe opisuje kao prognanika u Švicarskoj.
Hockertz ističe svoju znanstvenu karijeru. Studirao je biologiju, radio u Fraunhoferovom društvu i stekao postdoktorsku predavačku kvalifikaciju (habilitaciju) iz imunotoksikologije i farmakologije. Dugi niz godina bio je aktivan i na području odobravanja lijekova i strategija cjepiva. Svoju javnu kritiku politika vezanih uz COVID-19 opravdava navodeći da su brojne procjene koje je tada dao kasnije potvrđene procurjelim protokolima i dokumentima.
Kritika pravosuđa i vlasti
Hockertz je posebno kritičan prema načinu na koji su njemačke vlasti postupale s kritičarima mjera protiv korona virusa. Govori o ekonomskoj propasti, godinama oduzimanja imovine i velikim pravnim preprekama.
Prema njegovim riječima, protiv njega do danas nije podignuta nikakva formalna optužnica, dok mora unaprijed platiti apsurdno visoke sudske troškove, koji iznose preko 50.000 eura, samo da bi se mogao braniti od službenih odluka.
U razgovoru također uspoređuje situaciju s povijesnim razdobljem u DDR-u – u vezi sa sustavnom “subverzijom” i ciljanom socijalnom izolacijom disidenata. On više puta spominje druge kritičare mjera protiv korona virusa koji su, po njegovom mišljenju, također bili pod ogromnim pritiskom – nisu svi izdržali; na primjer, blagi biolog Clemens Arvay odabrao je samoubojstvo.
Istovremeno, Hockertz najavljuje međunarodnu pozornost za ove slučajeve. Zajedno s kolegama radi na dokumentarcu o postupanju s liječnicima i znanstvenicima tijekom pandemije korona virusa, koji će biti prikazan i u SAD-u.
Panika zbog hantavirusa izaziva nove rasprave
Ključni fokus rasprave je trenutno medijsko izvještavanje o hantavirusu i incidentu na kruzeru. Hockertz smatra da je javni prikaz pretjeran i vidi jasne paralele s medijskim insceniranjem tijekom pandemije COVID-19. Posebno je kritičan prema evakuaciji i međunarodnoj distribuciji potencijalnih kontakata. Iz epidemiološke perspektive, ovaj pristup opisuje kao kontradiktoran.
Znanstvenik ističe da su hantavirusi poznati desetljećima i da ih je obično teško prenijeti s osobe na osobu. Tipični putevi zaraze su, na primjer, kontakt s izmetom glodavaca ili udisanje kontaminiranih čestica, na primjer, prilikom čišćenja starih zgrada ili garaža. Stoga smatra upitnim prikaz vrlo opasnog globalnog scenarija.
Nada za prirodne antivirusne agense
Kasnije u intervjuu, Hockertz raspravlja o antivirusnim sredstvima iz istraživanja prirodnih proizvoda. Posebno ističe Griffithsin, lektin dobiven iz crvenih algi, koji je u znanstvenim studijama pokazao antivirusna svojstva. Prema njemu, već postoje opsežni toksikološki podaci i rane faze razvoja za potencijalne primjene.
U tom kontekstu, Hockertz ponovno kritizira snažan fokus na mRNA tehnologije. On se osvrće na rasprave o ivermektinu tijekom pandemije COVID-19 i tvrdi da su pristupačni i dobro poznati lijekovi bili politički i medicinski nepovoljni. Istovremeno, naglašava da se moramo pripremiti za buduće krize bez ponovnog oslanjanja isključivo na eksperimentalna cjepiva.
“Ljudi danas reagiraju drugačije”
Hockertz više puta ističe da su veliki dijelovi stanovništva danas skeptičniji prema medijskim kampanjama upozorenja nego što su bili 2020. Mnogi ljudi imaju osobna iskustva, kritičnije propituju izvješća i manje su spremni bezrezervno prihvatiti službene izvještaje.
Na kraju razgovora apelirao je na smirenost i staloženost. Po njegovom mišljenju, panika je ponovno postala ključni alat javne komunikacije. Istovremeno, izrazio je uvjerenje da su se alternativni mediji i kritički glasovi čvršće ukorijenili nego na početku krize s koronavirusom. Upravo zbog toga, tvrdio je, bit će teže provesti slične mehanizme u istoj mjeri kao prije.
