Smrt u ruskom laboratoriju za kugu: John Campbell upozorava na puno veću opasnost.
Misteriozna smrt 28-godišnje zaposlenice ruskog istraživačkog instituta za kugu izaziva međunarodnu zabrinutost. Dok ruske vlasti govore o „upali pluća nepoznatog uzroka“, pojavila su se izvješća o mogućoj laboratorijskoj nesreći s bakterijom Yersinia pestis – uzročnikom kuge.
Britanski zdravstveni znanstvenik i dugogodišnji predavač John Campbell sada se opširno pozabavio tim slučajem. Njegova najvažnija poruka ipak je manje dramatična nego što bi se moglo zaključiti iz nekih naslova:
Campbell trenutačno smatra da je nova pandemija kuge krajnje malo vjerojatna. Prema njegovu mišljenju, incident je prije svega upozorenje na istraživanja potencijalno vrlo opasnih uzročnika bolesti koja se provode diljem svijeta.
Mlada istraživačica preminula u roku od nekoliko dana
U središtu slučaja nalazi se Darya Shipilova, 28-godišnjakinja i zaposlenica Istraživačkog instituta za kugu Sibira i Dalekog istoka (Anti-Plague Research Institute of Siberia and the Far East) kod Irkutska.
Prema izvješćima neovisnih ruskih medija, 25. rujna navodno se dogodio incident. Jedna posebno ozbiljna verzija događaja tvrdi da je Shipilova u laboratoriju razbila epruvetu s bakterijama kuge. Za to zasad, međutim, nema službene potvrde.
Poznato je sljedeće: Shipilova se teško razboljela, 29. rujna primljena je u bolnicu, a početkom listopada je preminula. Reuters potvrđuje smrt zaposlenice instituta za istraživanje kuge i izvještava o opsežnim mjerama izolacije. Ruske vlasti, s druge strane, navode da nije bilo registrirane nesreće s opasnim uzročnicima bolesti.
Campbell ipak smatra da je infekcija kugom moguća. U videu izrijekom kaže da se ne može sa sigurnošću tvrditi da je riječ bila o kugi. Međutim, povezanost s institutom za istraživanje kuge i brz tijek bolesti za njega su sumnjivi.
Oko 200 osoba koje su bile u kontaktu pod nadzorom
Reakcija vlasti barem pokazuje da se slučaj shvatio ozbiljno.
Prema izvješćima, oko 189 do 200 osoba koje su bile u kontaktu bilo je podvrgnuto liječničkom nadzoru ili izolaciji. Zaposlenici instituta neko su vrijeme bili zadržani u zgradi, u nekoliko bolnica uvedene su mjere karantene, a glavna ruska sanitarna liječnica Anna Popova osobno je otputovala u regiju.
RFE/RL izvještava o više od 60 izoliranih zaposlenika instituta i oko 200 osoba pod nadzorom. Međutim, zasad nema javno potvrđenih dokaza o prijenosu bolesti na druge ljude. Ruska zdravstvena služba Rospotrebnadzor navodi da je Shipilova oboljela od „upale pluća nepoznate etiologije“. U njezinim uzorcima nisu pronađeni mikroorganizmi koji bi bili povezani s njezinim profesionalnim radom.
Campbell je prema tome skeptičan – no pritom izrijekom naglašava da je riječ o njegovoj osobnoj procjeni. Istodobno priznaje da nedostaju ključne informacije: jasna dijagnoza, nalazi obdukcije, mikrobiološki rezultati i točan mogući put izlaganja.
Upravo je to ključna točka: trenutačno ne znamo od čega je Shipilova zapravo preminula.
Rubio: Bez panike – ali situaciju treba pomno pratiti
Slučaj je u međuvremenu zaokupio pozornost i Washingtona.
Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je da Sjedinjene Države pomno prate situaciju. Nema razloga za paniku, ali svakako ima razloga da se slučaj shvati ozbiljno. Rubio je 6. listopada također zatražio od Rusije da objavi dodatne informacije.
Slučaj prati i WHO. Njezina trenutačna procjena rizika ipak je umirujuća: rizik se za Irkutsk procjenjuje kao umjeren do nizak, za Rusiju u cjelini kao nizak, a za europsku regiju WHO-a kao vrlo nizak.
Zašto je plućna kuga toliko opasna
Yersinia pestis može uzrokovati različite oblike bolesti.
Klasična bubonska kuga uglavnom se prenosi putem zaraženih buha i glodavaca. Ako bakterija, međutim, dospije u pluća, može nastati plućna kuga. Ovaj se oblik može izravno prenositi s čovjeka na čovjeka kapljicama iz dišnih putova. Bolest se može vrlo brzo razviti i, ako se ne liječi, u roku od nekoliko dana završiti smrću.
Campbell, međutim, ističe jednu ključnu razliku u odnosu na mnoge virusne pandemije:
Kuga se može liječiti antibioticima.
Ako se bolest pravodobno dijagnosticira, između ostalog na raspolaganju su gentamicin, streptomicin, doksiciklin i ciprofloksacin. I osobe koje su bile u bliskom kontaktu mogu preventivno dobiti antibiotike.
To je jedan od razloga zbog kojih Campbell izričito ne očekuje neposrednu pandemiju.
No Campbell vidi drugu opasnost
Možda najvažniji dio njegova videa počinje tek nakon toga.
Campbell skreće pozornost s Irkutska na globalni problem: istraživanja opasnih uzročnika bolesti nipošto se ne provode samo u Rusiji. Izrijekom upućuje na američke Rocky Mountain Laboratories Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti, gdje se također istražuje Yersinia pestis.
Campbell stoga naglašava:
„Ovdje ne izdvajamo Ruse.“
Njegovo se stvarno pitanje prije odnosi na to što se diljem svijeta događa u laboratorijima visoke sigurnosti s opasnim bakterijama i virusima – i u kojoj se mjeri takvi organizmi možda genetski mijenjaju. Za konkretni ruski slučaj, međutim, nema dokaza da je bio uključen genetski modificiran ili „naoružan“ soj kuge. Sam Campbell to izrijekom kaže: jednostavno se ne zna. Jednako je tako moglo biti riječ o uobičajenom medicinskom istraživanju.
Umjetna inteligencija i genska tehnologija mijenjaju razmjere
Ovdje Campbellovo upozorenje postaje općenitije. Suvremeno uređivanje gena pomoću tehnologija poput CRISPR-a omogućuje sve preciznije zahvate u genetski materijal. Istodobno umjetna inteligencija može ubrzati biološka istraživanja.
Prema Campbellovoj procjeni, time raste i mogućnost zlouporabe.
Stoga upozorava da se biološka istraživanja u budućnosti ne bi trebala promatrati samo kao medicinsko pitanje. Napredak u uređivanju gena, sintetičkoj biologiji i umjetnoj inteligenciji mogao bi biotehnologiju sve više pretvoriti u strateško sigurnosno pitanje. Njegova zabrinutost pritom se izrijekom ne odnosi samo na Rusiju, nego na sve države koje rade s vrlo opasnim uzročnicima bolesti.
Pouka iz Irkutska
Upravo je zato ovaj slučaj vrijedan pozornosti – čak i ako se na kraju pokaže da Darya Shipilova uopće nije umrla od kuge.
Mlada zaposlenica instituta za istraživanje kuge umire u roku od nekoliko dana od teške upale pluća nepoznatog uzroka. Oko 200 osoba koje su bile u kontaktu s njom stavlja se pod nadzor. Zaposlenici se izoliraju. Bolnice uvode mjere opreza. Najviša ruska zdravstvena služba uključuje se u slučaj. Washington i WHO prate događaje.
Istodobno i dalje nedostaju ključni javno dostupni medicinski nalazi.
Campbell stoga iznosi tvrdnju koja nadilazi Rusiju:
Prva obrana od opasnog biološkog incidenta jest transparentnost.
Naime, moderni biološki laboratoriji rade s uzročnicima kod kojih pogreška ne mora nužno ostati unutar zidova laboratorija. U Irkutsku zasad nema potvrđene epidemije kuge ni dokaza o opasnom genetski modificiranom uzročniku. WHO trenutačno procjenjuje međunarodni rizik kao vrlo nizak.
No upravo je u tome Campbellovo glavno upozorenje:
Irkutsk ne mora biti sljedeća pandemija da bi bio upozorenje.
Ako se sve naprednija biotehnologija, uređivanje gena i umjetna inteligencija susretnu s istraživanjem vrlo opasnih uzročnika bolesti, postavlja se pitanje na koje ne mora odgovoriti samo Rusija:
Tko zapravo nadzire ono što se događa u tim laboratorijima diljem svijeta – prije nego što se dogodi sljedeća nesreća?
