U Švicarskoj od 1915. godine nije zabilježen ovoliki pad rađanja, objasnio je prof.dr. Konstantin Beck u svom podcastu objavljenom na YouTubeu (link ispod). To je povijesni događaj – slon je u sobi, ali nitko o tome ne želi ozbiljno razmišljati i raspravljati.

Dapače, formuliraju se bezvezne isprike. NZZ je pročitao da su mnogi odgodili svoju želju za djecom zbog pandemije. Swissmedic izmišlja nešto o dobrovoljnoj apstinenciji. Glavna liječnica klinike za žene u Bernu objasnila je pak da su mnogi parovi radije željeli imati djecu 2020. godine i stoga su sada izvan statistike. Ovaj pokušaj objašnjenja također bi morao biti statistički dokaziv. Ali nije, kao što pokazuje sljedeći grafikon koji se, prema Beckovim riječima, temelji na podacima Saveznog zavoda za statistiku.

Naime, u 2020. godini postojao je blagi statistički trend rasta, točnije tri posto – ali to teško može objasniti trenutni pad od deset posto. Gdje je nestalih sedam posto? U svom dokumentarcu, Beck dalje objašnjava: “Zašto bi se opća neizvjesnost iznenada proširila 2021. nakon što je vrlo uznemirujuća 2020. godina s mnogo lošijim ekonomskim pokazateljima završila baby boomom?”

Ali apsolutni čekić Beckovih analiza i procjena je spoznaja da je došlo samo do golemog pada živorođene djece. Međutim, broj trudnoća se ne bi smanjio. Prije bi se bilježio veći broj trudnoća. Iz ovoga bi se moglo zaključiti da mora postojati rekordan broj pobačaja tijekom trudnoće. Pad nataliteta također bi odgovarao valovima cijepljenja među mladim ženama.

Od svih hipoteza o kojima se trenutno raspravlja, cijepljenje protiv covida kao uzrok pada rađanja jedino je objašnjenje koje se dosad poznatim podacima ne može dovesti u pitanje. To je ujedno i jedina hipoteza koja može istovremeno i logično opisati sve opisane empirijske pojave vezane uz pad nataliteta.