Velika Britanija će u brašno dodati kemikaliju koja povećava rizik od pobačaja.
Možda mislite da je ovaj očito namjerno depopulacijski pothvat stvar Velike Britanije, pa nas se ne mora ticati, međutim svaka agenda uvijek negdje počinje kako bi se kasnije uvela i u drugim zemljama.
Dakle, ako nešto uvedu negdje u drugoj zapadnoj zemlji, sigurno je da će isto prije ili kasnije doći i do nas. Rekordno niska stopa nataliteta u većini zapadnih zemalja zasigurno je posljedica dosadašnjih depopulacijskih politika, a obvezno dodavanje folne kiseline u brašno bit će samo još jedna od mnogih.
Folna kiselina desetljećima se prodaje kao vitamin B9. U stvarnosti je, međutim, vitamin B9 folat, reducirana molekula koja je neophodna za funkcioniranje svake stanice.
Folna kiselina je, s druge strane, sintetička oksidirana molekula koja se u prirodi nikada ne pojavljuje, a tijelo je samo polako pretvara u molekule koje se mogu iskoristiti. NHS preporučuje osobama s rakom, srčanim stentom ili nedostatkom vitamina B12 da je ne uzimaju bez savjeta liječnika.
Početkom ove godine jednog su ministra u parlamentu pitali što bi trebali učiniti ljudi kojima je rečeno da izbjegavaju folnu kiselinu nakon što ona dospije u brašno. Odgovor je glasio da bi trebali pročitati uputu o lijeku koja je sastavni dio njihova lijeka i posavjetovati se sa svojim liječnikom.
Međutim, uz štrucu kruha ne dolazi nikakva uputa o lijeku.
Folna kiselina, ako se prodaje u kutiji, odobreni je lijek. Sastavni dio pakiranja je uputa za pacijenta s informacijama u kojoj je naveden popis lijekova koji se ne smiju uzimati te popis lijekova s kojima stupa u interakciju.
Ako se folna kiselina doda brašnu, jedino upozorenje bit će navedeno sitnim slovima u popisu sastojaka, ako je proizvođač ažurirao ambalažu. Količina kojoj će ljudi biti izloženi ovisit će o njihovoj prehrani. Većina ljudi toga uopće nije svjesna.
Što zahtijevaju propisi
Izmjena uredbe o kruhu i brašnu iz 2024. uvedena je u studenome 2024. i preko noći je dodavanje folne kiseline u brašno od zabrane postalo obvezno.
Stupit će na snagu 13. prosinca 2026. i svaki komercijalni mlin u zemlji koji godišnje proizvodi više od 500 tona brašna morat će dodati 250 mikrograma sintetičke folne kiseline na svakih 100 grama pšeničnog brašna koje nije od cjelovitog zrna.
Ove su uredbe donesene zakonom koji je potpisao ministar. U Donjem domu parlamenta nije bilo nikakve rasprave niti glasovanja. Čini se da nitko nije razmišljao o posljedicama ovog zakonodavstva.
Trgovačka organizacija mlinara navodi da je brašno sastojak u oko 30 % svega na policama supermarketa te da 99,8 % britanskih kućanstava kupuje kruh. Iznimka su integralno i bezglutensko brašno, koje se potrošačima nudi kao izbor, ali velik dio onoga što se nalazi na tim policama od studenoga 2024. također je obogaćen.
Folna kiselina već se pojavila u organskim kobasicama, juhama Cup-a-She, umacima i aromatiziranim mliječnim napitcima. Gotovo je svatko u zemlji svakodnevno konzumira. Na dan s visokim unosom ugljikohidrata količina može biti znatna, osobito za malu djecu.
Etički test
Vijeće za bioetiku Nuffielda utvrdilo je ljestvicu intervencija za procjenu mjera javnog zdravstva. Što mjera više zadire u uklanjanje mogućnosti izbora pojedinca, to moraju biti snažnija obrazloženja i dokazi kojima se ona opravdava. Pružanje informacija najniža je razina.
Potpuno uklanjanje mogućnosti izbora najviša je razina, na kojoj je teret dokazivanja najveći. Obvezno obogaćivanje osnovne prehrambene namirnice nalazi se na toj najvišoj razini jer uklanja svaku mogućnost izbora.
Nije objavljena nikakva etička procjena medikalizacije stanovništva bez njegova pristanka. Isto tako, nije objavljena nikakva procjena rizika i koristi koja bi uspoređivala modeliranu medicinsku korist s nuspojavama.
Jedina provedena procjena bila je financijska, a čak je i ona bila takozvani „lagani“ obrazac, skraćena verzija koja se koristi u slučajevima kada se smatra da su troškovi za poduzeća preniski da bi zahtijevali potpunu procjenu.
U toj se procjeni navode potencijalne štete za oboljele od raka i osobe s nedijagnosticiranim nedostatkom vitamina B12, ali se one zatim vode kao nemonetizirani učinci i dodjeljuje im se nulta vrijednost.
Budući da je jedina procjena bila financijska, ponuđeno opravdanje glasilo je da je folna kiselina jeftina. Njezino dodavanje stoji približno 0,008 penija po štruci. Troškovi u ovom slučaju nisu presudni.
Sedamdeset milijuna ljudi bit će masovno liječeno bez njihova znanja, a kamoli pristanka, lijekom za koji je poznato da ima nuspojave. To je etičko, a ne financijsko pitanje.
Zašto to rade?
WHO promiče obogaćivanje folnom kiselinom kao put prema ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja do 2030. godine. Dokaze na kojima se temelje njezine vlastite preporuke također ocjenjuje kao dokaze niske ili vrlo niske pouzdanosti.
U Europi njezino dodavanje propisuju samo Moldavija i Kosovo. Nijedna zapadnoeuropska zemlja je ne koristi, a britansko vijeće Agencije za prehrambene standarde 2002. godine odlučilo je protiv folne kiseline zbog prikrivanja nedostatka vitamina B12 i mogućnosti izbora potrošača.
Tvrdnja o „višem dobru“ koju je vlada upotrijebila za opravdavanje ove odluke jest da bi se svake godine moglo spasiti 200 trudnoća pogođenih defektom neuralne cijevi. Taj se broj ponavljao u priopćenjima za javnost, u parlamentu i od strane svih organizacija koje podupiru ovu politiku.
Taj se broj temelji na očekivanom smanjenju od 20 % i navodnih 1.000 slučajeva godišnje (iako je u Engleskoj 2022. godine bilo samo 621 slučaj, što bi za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo bilo oko 730).
Novija vladina procjena navodi manji broj. Navodno bi rezultat bio 31 manje živorođeno dijete s invaliditetom godišnje u Engleskoj. Otprilike 28 od njih bila bi djeca koja bi živjela s invaliditetom, a u tri bi slučaja bilo spriječeno smrtonosno stanje anencefalije, pri kojem se mozak i lubanja uopće ne razvijaju.
Preostala modelirana korist predstavlja otprilike stotinu manje prekida trudnoće nakon što ultrazvučni pregled otkrije defekt.
Majke iz Bangladeša imaju nerazmjerno visok rizik od defekata neuralne cijevi. Međutim, brašno za chapatti, koje najčešće konzumiraju, izuzeto je iz ove uredbe.
Tvrdnja o „200 spašene djece“ predstavljena je tako da bi to svake godine spriječilo da 200 ljudi živi s invaliditetom. Stvarna korist iznosi 28 živorođene djece s invaliditetom godišnje prema vladinom modelu.
Čak i kada bi brojka od 200 bila točna, postoji ogroman nesrazmjer između navedene koristi i više od 69 milijuna ljudi koji od nje nikada neće imati koristi jer te godine neće zatrudnjeti. Za te ljude to predstavlja samo rizik, a nikakvu korist.
Na čemu se temelji pravo na ovu dozu?
Samo je jedno veliko randomizirano istraživanje ispitivalo umjerenu dozu folne kiseline kod žena koje nisu bile izložene visokom riziku. Istraživanje je provedeno u Mađarskoj, a proveo ga je Andrew Czeizel; cjeloviti izvještaj objavljen je 1994. godine. To je jedini relevantan dokaz iz istraživanja o onome što se sada namjerava učiniti s britanskim zalihama hrane.
Kod žena koje su primale placebo s elementima u tragovima utvrđeno je šest defekata neuralne cijevi, dok kod žena koje su primale folnu kiselinu zajedno s multivitaminom nije utvrđen nijedan defekt. Taj je rezultat temelj ove politike.
Ista je studija također zabilježila da su sve kategorije fetalnih smrti, spontanih pobačaja, izvanmaterničnih trudnoća i mrtvorođenosti bile češće u skupini koja je primala folnu kiselinu. Ukupno je kod tih žena bilo približno 70 spontanih pobačaja više.
Ta je neravnoteža bila statistički značajna, ali važnost tog nalaza bila je zanemarena, dok je brojka od šest defekata iskorištena za određivanje politike diljem svijeta. Nakon prilagodbe za veću stopu začeća u liječenoj skupini, to iznosi otprilike devet izgubljenih trudnoća na svaki spriječeni defekt.
Godine 1997. sam je Czeizel, zajedno sa svojim suautorom i epidemiologom Ernestom Hookom, objavio članak u časopisu Lancet, u kojem se pitao prekida li folna kiselina selektivno trudnoće u kojima se već razvio defekt.
Taj su mehanizam nazvali teratanazijom, gubitkom oštećenog fetusa, te naveli da bi selektivni gubitak mogao objasniti cjelokupni prividni zaštitni učinak.
Judith Hall, jedna od najistaknutijih kliničkih genetičarki u Sjevernoj Americi, u odgovoru je napisala da bi patološki podaci o spontanim pobačajima bili vrlo poželjni, a zatim tvrdila da bi svako daljnje istraživanje bilo neetično jer bi moglo ugroziti vrlo važnu priliku u području javnog zdravstva.
Gotovo 30 godina poslije to pitanje i dalje ostaje bez odgovora.
Bilo kako bilo, kada se majkama kaže da uzimaju folnu kiselinu, nijednoj se ne kaže da je rizik da zbog toga ne iznese trudnoću devet puta veći od mogućnosti sprječavanja defekta neuralne cijevi.
Preporuke NHS-a
NHS već dugo preporučuje određenim skupinama da izbjegavaju folnu kiselinu ili da je uzimaju samo prema preporuci liječnika: osobama s nedostatkom vitamina B12, osobito ako taj nedostatak još nije dijagnosticiran, osobama oboljelima od raka, osobama na dijalizi i osobama sa stentom u koronarnim arterijama.
Ne radi se o rijetkim kategorijama. U Britaniji u svakom trenutku živi približno 3,5 milijuna ljudi s rakom, a svake godine rak se novodijagnosticira kod više od 400.000 ljudi; otprilike 100.000 njih dobije stent. Nedijagnosticirani nedostatak vitamina B12 također je čest i pogađa približno svaku petu osobu stariju od 60 godina.
Kako se približavao datum uvođenja, upozorenje za pacijente na dijalizi i one sa stentom tiho je uklonjeno sa stranice NHS-a o folnoj kiselini. Interni zapisi objavljeni na temelju zahtjeva za pristup informacijama pokazuju da je upozorenje o dijalizi namjerno skraćeno jer su zaposlenici smatrali dokaze „zbunjujućima“; za skraćivanje upozorenja o stentu nije naveden nikakav razlog.
Na pitanje u parlamentu zašto se to dogodilo, nadležni je ministar naveo da je novi format kraći i jednostavniji. Nije navedena nijedna studija koja bi dokazala da je folna kiselina postala sigurna za bilo koju od tih skupina.
Upozorenje o stentu u međuvremenu je vraćeno nakon što je jedan član javnosti odbio prihvatiti takvo objašnjenje. Upozorenje o dijalizi nije vraćeno.
Postoji i problem s doziranjem. Britanska stručna skupina nije mogla utvrditi sigurnu gornju granicu za folnu kiselinu. Umjesto toga, ona je određena na orijentacijskoj razini jer se smatralo da su dokazi o štetnim učincima nedostatni.
Za djecu nije određena nikakva razina jer nije bilo podataka koji bi omogućili razumijevanje učinaka. Jedini postojeći podatak, privremena orijentacijska razina od jednog miligrama dnevno, temelji se na samo jednom štetnom učinku, prikrivanju nedostatka vitamina B12, što može dovesti do trajnog neurološkog oštećenja; sve ostalo ostalo je neizmjereno.
U međuvremenu je objedinjena analiza randomiziranih studija s dozama manjima od jednog miligrama dnevno, što je raspon relevantan za obogaćivanje, utvrdila 23 % veću incidenciju raka u skupini koja je primala folnu kiselinu kada su korišteni pojedinačni podaci iz pojedinačnih studija, odnosno 18 % veću kada su korišteni samo njihovi objavljeni sažeci.
Posljedice
Bez obzira na to što mislite o folnoj kiselini, ovo zakonodavstvo ima mnogo šire posljedice. Ono prelazi etičku granicu jer vladi omogućuje dodavanje odobrenog lijeka u osnovnu prehrambenu namirnicu, čime ljude izlaže neizmjerenim dozama.
I sve to uz tvrdnju o koristi koja može obuhvatiti samo neznatnu manjinu stanovništva zemlje. Osim toga, sve se to događa bez ikakvog glasovanja u parlamentu, analize rizika i koristi, etičke procjene ili javne informativne kampanje.
Postoji peticija koja nastoji pokrenuti zakašnjelu parlamentarnu raspravu.
