Kako vi dolazite do ideja?


Naši mozgovi nisu bili stvoreni da bi bili kreativni. Baš lijepo su bili  stvoreni za rutinu, ustvrdio je to već dr. Edward De Bono. No, to ne znači da ne možemo biti kreativni ako se za to odlučimo.

U srijedu, 8. travnja ove godine, vidimo se na NOVOJ konferenciji o kreativnosti s konceptom na kojem ćete spoznati kako do novih proizvoda i novih usluga s novim postupcima u novu budućnost.

Automatiziranje razmišljanja

U najpoznatijim dječjim revijama naći ćete igrice kao Pronađite razlike, Nađi put kroz labirint i Poveži crte.

Sve igrice imaju samo jedan pravilan odgovor. Jednako to vrijedi za križaljke i sudoke  koje također pokrivaju revijalne stranice od najranijih godina pa naprijed. Sve zahtijevaju samo jedan – pravilan odgovor!

U prvom razredu ih uče brojati do dvadeset, u drugom do sto, u trećem, pak, tablicu množenja.

I djeca uče i uče, dok zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje sve do sto, ne postane njihova svojina. Na jednak način se uče i sviranju klavira. Počinju s prvim tipkama, zatim vježbamo Kuža pazi i Na planincah, nastavljamo s Baladom za Adelinu i godinama i godinama vježbanja dođemo do zahtjevnijih klavirskih skladbi. Jednako treniraju tjelovježbu. U prvoj godini je vježba na parteru sastavljena iz jednoga koluta i sede, Vježba na gredi izvodi se hodanjem po niskoj gredi.

Svaka godina je za koji element ili dva teža. Mladi gimnastičari ponavljaju i ponavljaju pokrete dokle god ti isti ne postanu automatizirana vještina. 

Možete si pretpostaviti kako biste kreativni  bili vi ako bi u godinu dana učinili deset tisuća vježbi koje bi od vas zahtijevale mnoštvo različitih mogućnosti i rješenja? I ne samo jednoga – pravilnog odgovora?!?  

Zar nije zanimljivo da se svjesno značenje redovne vježbe pri logičnom, vertikalnom razmišljanju koje vodi kreativnosti pa se trajno zanašamo inspiracijom. Tako je također pri kreativnom (i svakom namjernom razmišljanju : usredotočenom, jednostavnom, konstruktivnom) razmišljanju sva umjetnost samo u vježbi. I kako je za svaku vještinu potreban trening kreativnosti, za trening kreativnosti potrebno je uzeti dovoljno vremena.

Od kaosa do kreativnosti s konceptom

Kreativnost me proganjala od kraja osnovne škole pa nadalje. Zato sam mijenjala (i završila) smjerove i škole, službe na fakultetu, u medijima i u lokalnim i državnim agencijama. Moj put kreativnosti kao profesionalne aktivnosti započet je 2000. godine kad me je na inicijativu i podršku tadašnje urednice Marketing magazina, Mete Dobnikar otkrio Dragan Sakan, vlasnik i direktor mreže oglašivačkih agencija u jugoistočnoj Europi. Dobila sam naziv „Ideja Thinker“. Moj zadatak bio je poticanje kreativnosti za naše djelatnike u deset podružnica, zatim za naše naručitelje te za tržište.

Dugo nisam vidjela rješenje i put kako krenuti dalje , pa sam u samom početku ponavljala primjere drugih, misleći da će veliko zadržavanje i tuširanja, velike količine kave i alkohola, velikog noćnog „rada“ i jutarnjeg spavanja… – učiniti svoje. Opuštenost nije bila dovoljna. Moji suradnici su forsirali svaki svoju ideju i usput kritizirali druge. Ja sam se, pak, svim silama trudila, koliko god sam mogla, održati dobre međukolegijalne odnose da se ne bi dogodilo da se svi posvađaju sa svima.

Na moju sreću, po predavanju svjetskog autoriteta za kreativno i konceptualno razmišljanje, dr. Edwarda De Bona, na „Ideas Campus-u“ u Piranu, kolovoza 2003. godine, počela sam otkrivati i učiti sebe i druge da je kreativnost sistematičan postupak vođenja misli i istraživanja kojeg  lako prihvati svatko onaj koji ima za to motivaciju i disciplinu. Tako jednostavno je to, polako sam otkrivala alate i tehnike, metode i postupke, pripremala recepte, da bi ljudima olakšala življenje i njihov rad te  da samostalno (svojom glavom) počinju razmišljati i uživati u zajedničkom stvaranju.

Konačno sam shvatila da je kreativnost vještina kao sviranje klavira, igranje taroka ili igranje košarke : najprije se moraš naučiti nekih osnovnih pokreta zatim ih vježbati, utvrditi i sve više produbiti. Također sam shvatila da je razmišljanje s pomoću alata i tehnika, najbolja zabavna i  povezujuća stvar. Hvala Bogu i sreći, to je spoznalo također mnogo, mnogo ljudi, timova i organizacija iz svih društvenih sfera koji su oružja razmišljanja s velikim veseljem usvojili.

Žao mi je da sam također shvatila da je svijet prepun samozadovoljnih i uobraženih ljudi, koji kod sebe ne bi ama baš ništa promijenili.  Na moju sreću s takvima ne radim niti surađujem. 

Sa znatiželjnim mozgovima koji uživaju u stvaranju nečega što još ne postoji, ja im se s radošću često i marno pridružujem. I samo takve također s velikim veseljem očekujem na NOVI konferenci o kreativnosti – s konceptom: TOP praksa za posel, u srijedu 8. travnja na GZS. U novu budućnost s novim postupcima za nove proizvode i nove usluge – ići će nam mnogo lakše ako upotrijebimo maštu i oružja lateralnog razmišljanja. Eto tako sam vam otkrila sadržaj konferencije – https://www.gzs.si/konferenca-kreativnosti.

Mitovi i istine o kreativnosti

„Ako želite stvoriti nešto novo, morate prestati kopati po starom“- Peter Drucker

I tome rečeno….kreativnost! O toj temi postoje brojni mitovi. Stoga se valja pitati: što kreativnost nije i što kreativnost jest?

  •  Kreativnost nije talent – to je vještina koju svi lako možemo naučiti.

Znate kad ljudi kažu: „Lako njemu, on je kreativan već od malih nogu“. A, kako nas je naučila Angela Duckworth u knjizi predanost, talent je samo osnova. Ako ga pomnožiš s uloženim trudom, dostići ćeš vještinu. Ako vještinu pomnožiš s novouloženim trudom postići ćeš dostignuće. Talent znači kako brzo se tvoje vještine pospješuju u odnosu na tvoj uloženi trud.

Uspjeh se događa ako usvojene vještine znaš upotrebljavati. Bitno je ustrajati u razvoju vještina i pritom ostati svjestan svog cilja. 

Ako, pak, želite biti poduzeće koje se ne natječe sa cijenama nego s jedinstvenošću u svakom pogledu, morat ćete razvijati vještinu kreativnosti kod svih svojih suradnika, ne čekajući da se nekome od njih posreći kakva dobra ideja. 

TALENT PUTA TRUD JEDNAKO VJEŠTINA

VJEŠTINA PUTA TRUD JEDNAKO USPJEH

Predanost, Angela Duckworth

  • Nije inspiracija nego svjestan način usmjeravanja misli izvan ustaljenog uzorka, kada mi to želimo

Pablo Picasso je, pak, na tu temu rekao da inspiracija postoji, međutim inspiraciju moramo naći radom. I, točno to je razlog da nije dovoljno čekati rađanje ideja koje padaju s neba nego si svjesno moramo uzeti vrijeme i prostor da ih razvijamo.

U našoj tvrtki odnosno poduzeću isto tako moramo razvijati i njegovati mikro – kulturu kreativnosti koja nove ideje pretvara u vrijednosti jednako vrijedne sirovinama, financijama i našim djelatnicima.

Inspiracija postoji, a pronaći te mora u radu, Pablo Picasso

  • Kreativnost nije hobi, već je to način djelovanja, bez kojega danas nećete preživjeti

Evo još jednog pogrešnog razumijevanja kreativnosti među ljudima: misle da u službi moraju samo raditi, a ne razmišljati. Na putu do posla i natrag do njihovog doma možda im padne na pamet i neka nova ideja. Ljudi u mnogim dosadnim i nezanimljivim službama imaju nevjerojatno vrlo razvijene zanimljive hobije, jer im u kompanijama onemogućavaju razmišljati svojom glavom za dostizanje zajedničkog cilja. I tako veliki broj neiscrpnih ideja, koji svaki nosi u sebi, odlazi (bježi) izvan našega poduzeća

  • Kreativnost nije linearno, logično već laterarno razmišljanje – namjerno izvan uobičajenog i ustaljenog načina mišljenja

Taj mit njegujemo u školi i na fakultetima i na taj način odgajamo učenike i studente u logične, analitične i kritične mislioce

I kada takav čovjek dođe u službu gdje su stalne, brojne i nove promjene, želje i potrebe, koji je do sada razvijao samo jednu stranu razmišljanja, dolazi u stupicu u kojoj se nije baš lako snaći.

Kreativno razmišljanje bez daljnjega trebamo kako bismo izmislili nešto što prije nije postojalo. Daj Bože što više toga. Takvih novih ideja trebamo na tisuće i tisuće kako bi na našem tržištu postali uspješni i na taj način počeli vraćati investicije uložene u pojedine projekte. Te nove ideje zovemo inovacijama. 

I zato trebamo najprije razvijano laterarno razmišljanje – za zamišljanje i zatim logično razmišljanje za vrednovanje tih ideja.

Dobro je upamtiti: ako ne znamo ništa novoga izmisliti, nismo baš pozvani ništa ni kritizirati, zar ne? 

(NASTAVLJA SE

Podijeli članak:

Facebook
Twitter
Reddit
WhatsApp