Još u najranijem djetinjstvu do nas je došla informacija o gladnoj djeci u Africi. Svi se sjećamo tih lekcija iz škole, i vjerujem da su svakome od nas ostavile gorak okus na usnama. Istovremeno, na problemu gladi se radilo tada, a radi se i danas. Postoje brojne organizacije, agencije, udruge, zaklade, ali i dalje ljudi diljem svijeta gladuju. Ovo je zapravo nevjerojatno. Uz svekoliku priču o poskupljenju hrane, nestašici određenih proizvoda i slično, sigurno je da nitko od nas nije neinformiran, barem da problem postoji. I više nije riječ samo o gladnoj djeci u Africi, danas ljudi diljem svijeta ili gladuju ili imaju jako oskudnu količinu hrane na dnevnoj bazi. Razlozi za ovo su razni, ali niti jedan nije opravdan jer nema objektivnog razloga da ljudi gladuju, ne sa resursima i tehnologijama koje već danas postoje.
Danas se diljem svijeta ljudi suočavaju s kroničnom nestašicom hrane i vode. 2021. godine, na Haitiju, zbog neprestanih prirodnih katastrofa ljudi su gurnuti na rub preživljavanja. Akutna glad zahvatila je cijelu zemlju. Kada su sve životinje i sve uokolo bilo pojedeno, čak i lišće na drveću, ljudi su počeli jesti pijesak i glinu, pokušavajući prevariti želudac.
- godine, oružani sukob u Jemenu, koji ne jenjava već 8 godina, doveo je do ozbiljne nestašice hrane. Kao rezultat toga, 5,7 milijuna ljudi doživljava akutnu glad, od kojih su 2,2 milijuna djeca.
Suvremeni svijet je kazalište apsurda. Dok na jednoj strani planete tisuće ljudi umiru svaki dan od gladi, na drugoj strani planete svaki dan se više od 2,5 milijuna tona hrane jednostavno baci prije nego što uopće stigne na police trgovina. Kada bismo ovu hranu podijelili onima koji su pothranjeni, svaki čovjek u potrebi dobio bi 3,5 kilograma hrane dnevno! Još uvijek si možemo priuštiti kupnju i bacanje netaknute hrane, ali uskoro će se to promijeniti…
U razdoblju tzv. pandemije od 2020. do 2022. godine cijene osnovnih prehrambenih proizvoda porasle su za 45%. Istodobno se povećala i razina siromaštva diljem svijeta. Čak i u razvijenim zemljama kao što su SAD i europske zemlje, mnogi ljudi to već osjećaju. Prema američkom ministarstvu poljoprivrede više od 38 milijuna ljudi, uključujući 12 milijuna djece, nemaju osiguranu hranu u Sjedinjenim Državama. U Švicarskoj je 722 000 ljudi već 2020. godine živjelo ispod granice siromaštva. Grijanje ili hrana? Struja ili obrok? Najam ili hrana? Što biste vi odabrali? Milijuni ljudi u prosperitetnim zemljama koji se suočavaju s glađu donose ove teške odluke svaki dan.
Ali ovo je tek početak. 2022. godina donijela je nove izazove za čovječanstvo. A sada čak i one organizacije koje su bile pozvane da nas zaštite od gladi i siromaštva izjavljuju da je danas cijeli svijet na rubu prehrambene katastrofe.
U suvremenom potrošačkom formatu našeg društva, ratovi, pandemije i ekonomske krize još su jedan razlog za zaradu. Riječ je o vrlo profitabilnom poslu koji nekolicini donosi ogromnu zaradu, dok preostalih 99% ubrzano leti u ponor osiromašenja. Stoga je vrlo naivno nadati se da je netko drugi osim nas samih doista zainteresiran da se situacija popravi.
Događaji 2022. godine pokazali su koliko snažno svi ovisimo jedni o drugima. Posljedice problema u jednoj zemlji šire se po cijelom svijetu. Dok ratujemo jedni s drugima, uvodimo sankcije i embargo na hranu, broj gladnih diljem svijeta ubrzano raste. U međuvremenu, naš planet se približava ekološkom kolapsu. Zagađenje i isušivanje izvora vode, erozija i degradacija tla doveli su do toga da sve više površina postaje neprikladno za uzgoj hrane. Tome doprinose i ekstremne promjene temperature i promjena godišnjih doba. Oštri mrazevi, obilne kiše ili dugotrajna suša dovode do smrti usjeva u čitavim regijama. Istodobno, procjenjuje se da će do 2050. godine svijetu trebati 50% više hrane za prehranu očekivane populacije od 9 milijardi ljudi. Kako možemo prehraniti toliko ljudi u ovim teškim uvjetima? Prema novom izvješću Ujedinjeni narodi upozoravaju da su milijarde ljudi u riziku od gladi uzrokovane sve većom nestašicom vode. Znači riječ je o dva međusobno povezana problema.
Sukobi, klimatske promjene, siromaštvo i nedavna pandemija COVID-19 dovode do velikih humanitarnih kriza, ostavljajući milijune ljudi u opasnosti od gladi. Djeca su najosjetljivija tijekom razdoblja gladi i ekstremne nesigurnosti hrane, suočavajući se s većom vjerojatnošću teške pothranjenosti i smrti. Te krize također proizvode nepovratne, doživotne posljedice za djecu, što dovodi do ozbiljnih zdravstvenih i razvojnih izazova.
Kad pomislimo na glad, često pomislimo na nedostatak hrane. Ali sve više, kriza nije samo kriza zbog nedostatka hrane, već i zbog čiste vode, sanitarnih uvjeta i zdravstvene skrbi – posebno prevencije i liječenja bolesti. Voda i sanitarni uvjeti jednako su važni kao i hrana za djecu i obitelji koje se suočavaju s glađu i nedostatkom hrane.
Ali sve su to samo nagovještaji i početna faza klimatskih promjena. Kataklizme sve više postaju uzrok gladi. Poplave, uragani, vulkanske erupcije koje se brzo smjenjuju, čine neprikladnim ne samo tlo. Na ovim prostorima postaje nemoguće živjeti.
Naš svijet, koji nam se čini poznatim i stabilnim, posustaje u svakoj teškoj situaciji. Živimo u iluziji sigurnosti i zatvaramo oči pred onim što se događa daleko od nas. Ali ne možemo pobjeći od neizbježnih klimatskih promjena. Val kataklizmi neumitno se približava svim zemljama i regijama planeta. U nadolazećim godinama svatko od nas suočit će se s glađu. A kao što je na Haitiju, u Jemenu ili na Filipinima bit će po cijelom planetu. Ovo je budućnost koja nas čeka ako ništa ne promijenimo.
Možemo sjediti i čekati da se netko pozabavi s problemima gladi i nestašice vode, osloniti se na međunarodne organizacije, vlade zemalja i vladajuće. Ali kad nam dođe glad u kuću, nitko neće mariti za nas. Svatko će se brinuti samo za svoj opstanak. To je korijen našeg potrošačkog formata. Svi smo podijeljeni i svaki čovjek za sebe. I takav odnos jednih prema drugima postat će naše samoubojstvo u teškim vremenima. Ali svaki čovjek koji se nađe u teškim životnim situacijama, zna da pomoć i podrška dolaze od običnih ljudi. Da je zajedno moguće riješiti naizgled nerješiv problem. I svi razumiju u takvim situacijama koliko su važni jednostavni ljudski odnosi i život svakog čovjeka u blizini.
Danas smo toliko međusobno povezani da je nemoguće da sami rješavamo globalne probleme. Ali zajedno, ujedinjeni, možemo pronaći jedini spasonosni izlaz za sve. Izlaz koji će nam omogućiti ne samo da preživimo u budućnosti, već i da izgradimo drugačiji svijet i drugačije društvo. Društvo u kojem će život čovjeka biti glavna vrijednost i u kojem više nećemo dopuštati glad, siromaštvo ili ratove – Kreativno društvo.
Mnogi ljudi sada gledaju i ne shvaćaju koliko je to ozbiljno. Stanje gladi mijenja čovjekovu psihu. Shvaćamo li za što smo sve sposobni kad se suočimo sa po život opasnom glađu i žeđu? To je nezamisliva patnja kroz koju ljudi prolaze kada se suoče s problemom gladi. Zamislite 30.000 ljudi koji umiru od gladi svaki dan. Postoje činjenice i statistike – o tome koliko je problem gladi narastao. I silno je narastao. Ali to ne mora biti tako. Možemo nahraniti svakog čovjeka na svijetu. Takva tehnologija postoji.
Svake večeri 811 milijuna ljudi odlazi na spavanje gladno, a već je 38 zemalja svijeta na rubu gladi. Živimo u vremenima nestabilnosti — pandemije, ekonomske krize, klimatske katastrofe, vojni sukobi doveli su milijune ljudi na rub gladi. Jeste li sigurni da nećete biti među njima? U potrošačkom formatu društva danas nitko nije imun na glad. Ali ovo je apsurdno! Zašto? Poslušajmo koje tehnologije već postoje!
Jedna od njih su vertikalne farme. Imaju velike prednosti u odnosu na tradicionalne: Godišnje proizvode 300 puta više hrane i do 30 berbi godišnje, troše 95% manje vode i 80% manje tla, omogućuju uzgoj raznih usjeva tijekom cijele godine bez upotrebe pesticida, ne ovise o vremenu ili lokaciji i zahtijevaju minimalne logističke troškove, berba je moguća čak i na Antarktiku.
Tu je i akvaponika, koja omogućuje istovremeni uzgoj ribe i povrća u jednom zatvorenom ciklusu. Riblji otpad gnoji biljke, ubrzavajući njihov rast za 40% (četrdeset posto). Riječ je o ekološki prihvatljivoj tehnologiji koja može raditi praktički bez otpada, bez zagađivanja vodenih tijela. Ne koristi pesticide i troši deset puta manje vode. Prinosi s tisuću četvornih metara zemljišta ovom metodom jednaki su prinosima s dva hektara polja i dvadeset hektara ribnjaka. Može se primijeniti u tropima ili sušnoj pustinji. Pa čak i na krovu nebodera!
Čovječanstvo je već naučilo ispisivati hranu na 3D pisaču i uzgajati ribu i pileće meso iz stanica. Čak ni hrana napravljena od zraka više nije znanstvena fantastika. Finska tvrtka gradi tvornicu za proizvodnju brašna iz zraka i pobijedila je u prvoj fazi u natjecanju za osiguravanje hrane za svemirske misije na druge planete.
Ovo su samo neke od tehnologija koje postoje, ali i one već mogu riješiti problem gladi jednom zauvijek. Razvoj i uvođenje takvih tehnologija u infrastrukturu gradova omogućit će ljudima hranu svugdje, bez obzira na krize i katastrofe. To će učiniti proces uzgoja prehrambenih proizvoda neovisnim o klimi, vremenu, lokaciji, plodnosti tla ili logistici.
U potrošačkom društvu, glad je perspektiva za sve. U Kreativnom društvu niti jedan čovjek ni u jednoj zemlji svijeta neće otići u krevet gladan. Na nama, ljudima, bit će da zajednički odlučimo koja će se znanstvena otkrića prva implementirati. Dok će otvorenost i transparentnost informacija u Kreativnom društvu omogućiti pouzdanu kontrolu nad provedbom naših odluka. Mi zaista želimo živjeti u Kreativnom društvu! A ti?
